Kinesko ime: Zhōng​huá​ Rén​mín​ Gòng​hé​guó 中华人民共和

Dan neovisnosti: 1. listopada 1949.

Državno uređenje: komunistička republika

Predsjednik države: Xi Jinpin

Predsjednik vlade: Wen Jiabao

Glavni grad: Peking – 北京 Běijīng,  povijesni, kulturni, politički centar Kine koji (po podacima iz 2012.) broji 20.693.000 stanovnika.

Populacija: 1.37 milijardi, prema podacima iz 2014. Trenutno se događa najveća migracija sa sela u grad u povijesti čovječanstva

Gradovi: najveći grad je Šangaj, drugi po broju stanovnika je Peking. Kina, inače, ima više od 160 gradova s milijun stanovnika, od toga sedam gradova ima više od 10 milijuna ljudi

Gustoća stanovništva: nejednako raspoređena – u gradovima gustoća može biti čak i do 2800 stanovnika po km2 (Šangaj), dok na nekim područjima i do 10 stanovnika po km2.

Vremenska zona: UTC +6

Pozivni broj: +86

Valuta: Renminbi/ Yuan – 1 Yuan se sastoji od 10 Jiao/ Mao, 1 Jiao/ Mao se sastoji od 10 Fen

Narodna pripadnost: Hani (93.3%) i 56 etničkih grupa

Službeni jezik: standardni kineski ili mandarinski (temelji se na pekinškom narječju, govori ga 875 milijuna Kineza); svaka etnička grupa ima svoj jezik i kulturu te ih većina živi na zapadu, odnosno sjeverozapadu države

Pismenost: 91% – muškarci 95%, žene 86%.

Religija: službeno su ateisti (u stvarnosti 8,2%), neslužbeno je 50% vjernika što je 4 puta više nego prije 10 godina.

Područje: 9 600 000 m2, 3. je najveća zemlja na svijetu – nalazi u istočnoj Aziji. Na jugu i zapadu zemlje prevladavaju visoka gorja i planine, na sjeverozapadu zemlje pustinje, dok ju na istoku okružuje duga i niska obala s vrlo plitkim morem uz nju (do 200 m).

Kina se po građi i postanku sastoji od triju gorskih područja: staro Sinijsko gorje na istoku, paleozojskih planina na sjeverozapadu i mlađih nabranih planina na jugozapadu, čak trećina teritorija Kine otpada na planine. Posebnu cjelinu čini Istočna (monsunska) Kina, najpovoljnije i najgušće naseljena regija u kojoj se nalaze i  Velika kineska i Mandžurska nizina, stara gorja te najpoznatije kineske rijeke Huang He (Žuta rijeka), koja je ujedno i  3. najdulja rijeka na svijetu te Jangce, odnosno Xi Jang (Zapadna rijeka). U regiji je snažan utjecaj monsuna koji pozitivno utječu na razvoj poljoprivrede zbog čega je ta regija poljoprivredno najsnažnija u Kini. Za razliku od Istočne Kine, Sjeverozapadno područje čini trećina teritorija Kine te je poznato kao “suha” Kina. Karakteriziraju ga pustinja Gobi te Tarimska zavala, a zbog takvih klimatskih okolnosti najslabije je naseljen teritorij Kine.

Podjela države: 23 provincije, 5 autonomnih pokrajina, 4 gradskih općina (Beijing, Shanghai, Chongqing, Tianjin) i 2 specijalne administrativne regije

Državna granica: dužina 22 117 km, graniči s 14 država

Najviši vrh: Mt. Everest 8 848 m – najviši vrh svijeta; hladni Tibetski plato najviša je regija Kine nastala pomicanjem tektonskih ploča, nalazi se na Himalaji, a visina mu je viša od 4000 metara.

Najniža točka: Turpanska depresija – 154 m

Obala: 14 500 km obale koju okružuju 5 400 otoka

Mora koja okružuju Kinu: četiri rubna mora Tihog oceana: Bohajsko more, Žuto more, Istočnokinesko more i Južnokinesko more

Klima: pretežito monsunska. Od rujna do ožujka pušu hladni i suhi sjeverozapadni vjetrovi iz sjeverne i središnje Azije, a od ožujka do rujna vlažni jugoistočni vjetrovi s oceana koji ujedno donose i kišu. Dolinama velikih rijeka prodire utjecaj oceana duboko u unutrašnjost kopna, gotovo sve do Mongolije. Zbog toga jugoistočni dio Kine ima suptropsku klimu (1 600 do 2 000 mm oborina godišnje), a sjeverni dio hladnu i suhu kontinentalnu klimu. U sjevernom dijelu Kine godišnja količina oborina ne prelazi 1 000 mm (Peking 626 mm, unutrašnja Mongolija 150 do 200 mm) te je tamo suša vrlo česta. Najmanje oborina (manje od 100 mm) dobivaju zatvorena područja Tarimske zavale i Gobi, a najviše (više od 3 000 mm), zbog ljetnih monsuna, južni krajevi Tibeta. U zapadnom kontinentalnom dijelu Kine zime su na visokim planinama duge i vrlo hladne, a ljeta kratka i hladna, dok je u zavalama (Tarimska i Gobi) temperatura ljeti vrlo visoka, a zimi niska.

Vjetrovi karakteristični za područje Kine su monsuni i tajfuni:

  • Monsun (prema prijevodu s arapskog: ljetno vrijeme) je vjetar koji se pojavljuje dva puta godišnje, a nastaje zbog nejednaka ugrijavanja kopna i mora.: ljeti se kontinenti jače ugriju od oceana što dovodi do razvija područja niskoga tlaka zraka prema kojem struji zrak s oceana (ljetni monsun) i zimski monsun koji nastaje zbog toga što su zimi oceani topliji, a na kontinentima se razvijaju područja visokoga tlaka (npr. sibirska anticiklona) iz kojih zrak struji uz površinu zemlje prema oceanu. Zimski monsun donosi Kini hladnu i suhu zimu sa velikim temperaturnim razlikama između sjevera i juga Kine (do 40 stupnjeva).
  • Tajfun je izraz za tropski ciklon koji se javlja na području sjeverozapadnog Pacifika, između 180. i 100. meridijana istočne geografske dužine. Za sjeverozapadni Pacifik karakteristično je da ne postoje službene sezone tropskih ciklona te se tajfuni mogu javiti tokom cijele godine. Većina tajfuna pogađa Filipine, Japan i obalu Kine.

Tajfuni su prisutni oko 5 puta na godinu, a česte su i poplave, tsunamiji, potresi te pješčane oluje koje su znale zasuti cijela mjesta i protjerati milijune ljudi iz svojih domova. Posebice u proljeće pješčana oluja iz pustinje Gobi donese pijesak čak i do Pekinga, a pješčane se dine približavaju prijestolnici 2 km po godini zbog čega se između pustinje i Pekinga sade 5 700 km dugi „zeleni pojas Kine“

Rijeke čine jedan od najvažnijih pokretača Kine, od njezinih začetaka pa do današnjih vremena, od važnosti za poljoprivredu u prošlosti pa sve do važnosti za električnu energiju danas. Kroz Kinu protječe više od 1 500 rijeka ukupne površine od oko tisuću četvornih kilometara. One uglavnom teku iz gorskih predjela duboko u unutrašnjost, daleko prema istoku gdje se ulijevaju u more. Kina ima velike i duge rijeke zbog čega ima izrazito veliki potencijal za razvoj hidroelektrana i hidroenergije – prema nekim navodima, taj potencijal je najveći na svijetu.

  • Chang Jiang ili Jangce ili Duga rijeka je duga 6 300 kilometara što ju čini najdužom rijekom u državi, a trećom najdužom u svijetu. Izvire u Tibetu, a u povijesti je bila glavna trgovačka i prometna žila.
  • Huang He ili Žuta rijeka duga je 5 464 km i druga je po veličini u Kini. Naziv je dobila zbog navodnjavanja velikih broja plodnih polja te tako omogućila rođenje kineske civilizacije.
  • Zhu Jiang ili Biserna rijeka je velika rijeka u južnom dijelu Kine – duga je 2 197 km. Njena delta je najgušće naseljeno i najbogatije područje Kine.
  • Talimu je rijeka koja se nalazi u južnom dijelu provincije Xin Jianga a najdulja je kontinentalna rijeka u Kini – duga je 2 179 kilometara.
  • Osim prirodnih rijeka, u Kini se nalazi i čuvena umjetna rijeka Da Yun He čija je izgradnja započela još u 5 stoljeću. Njezin tok čini nešto manje od 2 000 kilometara. Nalazi se sjeverno od Pekinga u istočnoj kineskoj provinciji Zhe Jiang i povezuje Hai He, Huang He, Huai He, Chang Jiang i Qian Tang Jiang. Ovo je najdulja i najranije iskopana umjetna rijeka na svijetu.