Danas, 20.04., UN obilježava 8. po redu Dan mandarisnkog, kineskog jezika kao način proslave povijesti jezika i njegovog, iznad svega, doprinosa svijetu. Cilj je osvijestiti važnost učenja i potaći što veći broj ljudi na učenje kineskog jezika.

Mi smo ga odlučili obilježiti tako što ćemo navodeći 24 činjenice, korisne i neobične podatke o kineskom jeziku dati svoj doprinos širenju navedenog cilja.

  1. Tvorcem kineskog pisma smatra se Cangjie (仓颉 Cāng Jié) – legenda kaže da je imao četiri oka i četiri zjenice. Bio je službeni povjesničar jedne od najvažnijih figura u kineskoj mitologiji – Žutog cara (黄帝 Huángdì), praoca kineskog naroda. Prema kineskoj mitologiji, Žuti car ga je zadužio da stvori pismo kako bi se moglo bilježiti koliko je žita i stoke. Cangjie je dugo razmišljao ali rješenje nije nalazio. No, jednog je dana, kada je vidio otisak životinjskog stopala u zemlji (koji je pripadao mitološkoj zvijeri pa se uveliko razlikovalo o stopala obične životinje), Cangjie dobio ideju! Prvo je počeo razmišljati po čemu se svaka pojava razlikuje jedna od druge a onda je na osnovu toga napravio znakove te ih predstavio Žutom caru. Po legendi, tada su s neba počele kišiti žitarice. Zato u razdoblju tzv. Kiša žitarica (jednom od 24 solarna razdoblja u kineskom tradicionalnom kalendaru za obilježavanje poljoprivrednih aktivnosti, tzv. 二十四节气 iliti 20.04.) UN obilježava Dan kineskog jezika
  2. Kineski jezik u svojoj standardnoj mandarinskoj formi od 1950. predstavlja službeni jezik NR Kine, Tajvana, Hong Konga, Macaa a jedan je od službenih jezika u Singapuru i jedan od 6 službenih jezika UNa
  3. Kineski jezik je najstariji pisani jezik na svijetu. Prve znakovne inskripcije pronađene na oklopima kornjača datiraju iz vremena Shang dinastije (1766. – 1123. pr.Kr.) što pokazuje starost pisma od preko 3000 godina
  4. Riječ “Mandarin” potječe iz  Sanskrita (jezik kojim je napisan najranija indijska literatura, tzv. Vede) i označava državnog ministra – “mantri”. Tu su riječ portugalski trgovci adaptirali u “Mandarin”, budući su za trgovinske poslove isključivo mogli pregovarati s članovima kineske carske vlade
  5. Kineski jezik pripada sino-tibetanskoj obitelji jezika – s 1.300.000.000 govornika druga su najveća jezična obitelj na svijetu. Grupi pripada 340 jezika koji se govore u Kini, regionu Himalaja i Jugoistočnoj Aziji. Dijele se u dvije grupe jezika: kineske (osam jezika s oko 1.220.000.000 govornika) i tibetansko-burmasnke (oko 330 jezika s oko 70 miliona govornika)
  6. Najveći jezik iz kineske obitelji je mandarinski kineski, govori ga 875 milijuna ljudi. Slijede wu kineski s 80 milijuna govornika, kantonski kineski s 70 milijuna govornika, min kineski s 60 miliona govornika, jin kineski s 45 milijuna govornika, xiang kineski s 36 milijuna govornika, hakka kineski s 33 milijuna govornika i gan kineski s 21 milijun govornika
  7. Oko 30% kineske populacija, oko 400 milijuna ljudi, ne govori mandarinski kineski
  8. Smatra se da je kantonski jezik možda jedan od najstarijih dijalekata kineskog jezika koji se je odvojio od prvobitnog kineskog jezika. Govori ga preko 90% Kineza u dijaspori iz razloga što su to pretežno doseljenici iz provincija Guangdong i Guangxi, kao i iz Hong Konga i Makaoa – karakterizira  ga 9 tonova
  9. Iako se često za kineski jezik kaže da je jedan jezik, regionalne varijacije različitih dijalekata su jako velike: izgovor je potpuno drugačiji. Kako Kinezi preferiraju govoriti dijalektima a kako su razlike između njih ogromne, čak se može reći da su to posebni jezici – ono što ih povezuje je znakovno pismo
  10. Tradicionalno kinesko pismo ili tradicionalni kineski znakovi se koristi u kontrastu prema tradicionalnim znakovima još jednog standardiziranog seta —  pojednostavljenim kineskim znakovima koje je standardizirala vlada NR Kine od 1950-ih. Tradicionalni znakovi se službeno koriste u Tajvanu, Hong Kongu, Macaou te prekomorskim kineskim zajednicama dok se pojednostavljeno kinesko pismo koristi u službenim spisima Kine, Singapura i Malezije
  11. Danas je u upotrebi oko 7000 znakova, s poznavanjem 3000 znakova mogu se čitati novine
  12. Uobičajen red riječi u kineskom jeziku je subjekt – glagol – objekt. U biti, raspored riječi u rečenici prati kronologiju radnji u stvarnosti. Specifičan je po svojoj gramatičkoj jednostavnosti jer nema nastavaka za glagole i imenice, sve je u osnovnom obliku. Tehnički je, pri tom, jako logičan
  13. Osim što je znakovni i tonalni jezik, kinesko pismo se naziva i jednosložno pismo. Razlog tome je što jedan znak predstavlja jedan slog
  14. Kineski jezik nema abecedu ali ima fonetski alfabet tzv. pinyin (拼音 pīnyīn), oblikovan i odobren 11.02.1958. godine. Sastoji se od 23 početnika (glas kojim kreće izgovor riječi), 34 završnika (dio sloga koji nije početnik ;)) i 5 tonova: 4 definirana tona + tzv.prazan ton. Nije zamjensko nego je pomoćno pismo kineskog jezika kojim se bilježi izgovor znakova. Iako latinični zapis kineskog jezika, u izgovoru su neka slova različita u odnosu na zapadnu ili hrvatsku latinicu. Pri tom, tu su slova x, sc, ch, zh koja ne postoje u zapadnoj ili hrvatskoj latinici
  15. Kineski jezik ima 120 klasifikatora (količnika) koji se koriste između broja/ pokazne zamjenice i imenice, upućuju na imenicu – ako ne znamo što imenica znači a znamo za koje imenice se navedeni klasifikator koristi, možemo pretpostaviti njeno značenje. Postoji tako klasifikator za plosnate premete, za duge premete, za papirnate predmete i sl. Ako pak ne znamo klasifikator za određenu imenicu, koristimo univerzalni kalifikator ge 个
  16. Jedna petina svjetskog stanovništva govori kineski jezik u jednoj od njegovih formi
  17. Od četiri vrste znakova (pokazni, piktografi, asocijativni i pikto-fonetski) najrasprostranjeniji su pikto-fonetski, 80% su kineskih znakova. Sastoje se od radikala koji upućuje na značenje znaka i obično se nalazi s lijeve strane i od fonetika koji upućuje na izgovor. S druge strane, najmanju grupu čine piktografi, 5% su kineskih znakova a predstavljaju sliku predmeta
  18. Kineski jezik sadrži veliki broj idioma. Posebno se koriste u razgovoru među obrazovanim Kinezima – što više idioma znate, smatra se da je vaš kineski bolji – oni su mjerilo znanja. Da biste ih razumjeli, trebate poznavati povijest idioma kako bi bilo moguće shvatiti kontekst u kojem se koristi. Kinezi zato vjeruju da je strancima teško naučiti njihov jezik pa ako stranac izgovori čak samo bok na kineskom, to će dočekati s velikim entuzijazmom
  19. Znanstvena istraživanja utvrdila su da osobe koje govore kineski jezik koriste obje polovice mozga, dok osobe koje govore npr. engleski jezik pri tome koriste samo lijevu polovicu. Naime, potrebno je korištenje obje polovice mozga kako bi se razlikovale riječi koje imaju drugačije tonove u mandarinskom jeziku
  20. Začenje istog sloga ovisi o izgovoru pa jedan slog izgovoren u 4 različita tona može imati 4 ili više značenje. Npr.: Wǒ xiǎng wèn nǐ (我想问你) nije isto kao Wǒ xiǎng wěn nǐ (我想吻你). Prva rečenica znači: Želim te pitati, druga: Želim te poljubiti. Nekad riječ ima isti pinyin a različit znak, samim tim različito značenje, npr .: (他, 她, 它) znači on, ona, ono dok nekad pak isti znak može imati različit pinyin, samim tim različito značenje, npr.: 银行yín​háng znači banka, 行xíng ok
  21. Postoji poznata poema 施氏食狮史 Shī shì shí shī shǐ (The Lion-Eating Poet in the Stone Den) koja se sastoji od 120 znakova od kojih se svaki izgvara s “shi” a u jednom od 4 tona – svojevrstan je tongue twister!
  22. U kineskom jeziku nalaze se riječi koje su nastale pod utjecajem engleskog, prevedene su tzv. fonetskim prijevodom. Npr., 巧克力 qiǎokèlì je čokolada, 沙发 shāfā je sofa
  23. Sve do 1955. kineski se jezik pisao okomito u stupcima, od desna prema lijevo. Tada je NR Kina odlučila, po uzoru na Zapad, učiniti pismo sličnije zapadnjačkima, te se od tada piše vodoravno, s lijeva na desno. U ispisu puno pomaže poznavanje strukture jezika
  24. Iako se smatra jednim od najtežih jezika na svijetu, više od 50 milijuna stranaca ga nauči diljem svijeta. Trenutno je među najpopularnijim egzotičnim jezicima koje uče Europljani – kineski jezik je ne samo najbrže rastući jezik na svijetu, nego najbrže rastući drugi jezik na Zapadu

Hvala Stipi, Leonu, Marti i Damjanu što su zajedno s nama učestvovali u kreiranju ovog posta! <3

Također, veliko hvala Ljudevitu Grguriću Grgi i HR2 koji su nas ugostili u emisiji “Gladne uši“, TV Zapad na kojoj nas je ugostio Tomislav Cvitan u emisiji “Zapadna strana” kao i portalu She.hr koji su s nama obilježili ovaj dan!