Cheongsam ili Qipao (旗袍, qípáo) sa svojim karakterističnim klasičnim detaljima reprezentira Kinesku nacionalnu žensku odjeću.

Cheongsam su uveli u modu u Kini Mandžurci, zadnja kineska dinastija Qing. U ranom 17. stoljeću Mandžurac Nurhachi koji je služio kao vazal, pod dinastijom Ming je organizirao Sustav mandžurskih zastava (qi), a Mandžurci su bili nazvani qiren (zastavničari). U to vrijeme, Mandžurski su muškarci nosili mandžursku jaknu (Magua), a žene cheongsam.

Legenda govori da je cheongsam prva napravila mlada ribarica koja je živjela pokraj jezera Jingbo koju je tokom ribarenja sputavala njena haljina. Mladi car koji je tada vladao Kinom je usnio san u kojem mu je njegov pokojni otac rekao da će oženiti mladu ribaricu u cheongsamu pokraj jezera Jingbo; te je poslao sluge da je potraže. Ona je sa sobom na dvor donijela i cheongsam. Sve Mandžurke su polako počele pratiti njen stil oblačenja, i Qipao (haljina žena zastavničara) je postao popularan. Kada su Mandžurci prenijeli prijestolnicu u Peking, njihov stil oblačenja se polako počeo širiti Centralnom ravnicom.

Karakteristični cheongsam je lagan za odjenuti, udoban za nošenje, dobro slijedi figuru, ima visoki ovratnik, ima duge, kratke ili je bez rukava, kopča se na desnoj prednjici sa „žabicama“ te je strukiran. Nije kompliciran za napraviti te ne zahtijeva previše materijala, ne zahtijeva klasične dodatke poput dugmadi, zatvarača, pojaseva…

Iako je revolucijom 1911. prekinuta vladavina dinastija, ženska haljina Cheongsam je uz preinake postala tradicionalna odjeća Kineskinja. Počevši 1940-ih, Cheongsam je postao pristaliji uz tijelo i praktičniji. Ljeti su žene počele nositi verzije bez rukava. Slijedeći zapadne krojače, kineski su podigli rub haljine, čak i iznad koljena. Na zapadu je postao popularan s likom iz filma 1960-ih Suzie Wang.

Danas Kineskinje, i neke Zapadnjakinje, sve više cijene i nose Cheongsam u svečanim prigodama.Qipao je postao i inspiracija mnogim modnim dizajnerima, kako kineskim, tako i na Zapadu.

Qipao je postao i inspiracija mnogim modnim dizajnerima, kako kineskim, tako i na Zapadu.Stil koji mi danas poimamo kao mušku kinesku nacionalnu nošnju se razvio iz kostima dinastije Tang, Tangzhuang  (tángzhuāng).Karakteristična odjeća nadahnuta Tang stilom ima prednje kopčanje, uspravan ovratnik, nema šavova između rukava i glavnog dijela kostima, ručno rađena dugmad od tkanine, u raznim je bojama, najviše u crvenoj i tamnoplavoj te po sebi ima karakteristične dezene u vidu kineskih znakova za sreću, dugovječnost, bogatstvo ili dezene cvijeća poput božura, šljive, orhideje, bambusa i krizanteme koji simboliziraju čistoću, uzvišenost i blagoslov.

 

 

 

 

 

 

 

 

Još jedna poznata muška moda je Mao-odijelo koje je izumio dr. Sun Yat-sen kada je revolucija zbacila dinastiju Qing čime je došlo i dopromjene u stilu odjevanja. To odijelo je napravljeno pod utjecajem zapadne mode s nekim tradicionalnim karakteristikama. Taj stil je dobio ime Zhongshan (中山, Zhōngshān zhuāng).

                                                       Zrinka Tomašić, dipl. dizajnerica tekstila i odjeće