1 10, 2024 | Blog
Huangshan (黄山, Huángshān Žuta planina(e)), planinski lanac u južnoj pokrajini Anhui (安徽, Ānhuī) u istočnoj Kini, poznat je ne samo u Kini nego i diljem svijeta po svom prekrasnom krajoliku. Nastao nakon kompleksnih geoloških promjena, krase ga, prije svega, granitne stijene i vrhovi različitih i (najčešće) grotesknih oblika (77 je više od 1000 metara), topli izvori, jezera, vodopadi, špilje.
Dakako, poznati Huangshan borovi čine ovaj krajolik i specifičnim i inspirativnim ne samo za tradicionalno, kinesko, pejzažno slikarstvo nego i za modernu fotografiju. Osim slikarima i fotografima, Huangshan je bila i ostala inspiracija pjesnicima. O njoj je napisano 20 000 poema. Mnoge od njih napisao je Li Bai (李白 Lǐ Bái, 701. – 762.godina), jedan od najvećih i najvažnijih pjesnika cijele kineske književnosti, jedan od najistaknutijih pjesnika dinastije Tang (618. – 917.godine) koja se smatra “zlatnim dobom kineske poezije”.
Posebnu ulogu Žuta planina odigrala je upravo u tom periodu, 747. godine kada je dobila svoj današnji naziv i kada je, kako legenda kaže, opisana kao Mjesto otkrića dugo traženog eliksira besmrtnosti. Još tada je osigurala mjesto u dugoj i bogatoj kineskoj povijesti. Danas, stoljećima kasnije, i dalje je magnet za sve zaljubljenike u fascinantne i dramatične prirodne, planinske formacije kojima, izranjajući među oblacima i u magli, dominiraju drevna stabla i visoki vrhovi.
Od mnogobrojnih vrhova izdvajaju se tri – najviša i najpoznatija. Lotus Peak (莲花顶 Liánhuādǐng) nalazi se na 1864 metra nadmorske visine, Bright Peak (光明顶, Guānmíngdǐng) visok je 1860 metara dok je Celestian Peak (天都峰 Tiāndūfēng) sa svojih 1829 metara visine treći u ovoj kategoriji.
Kažu da bismo uživali u veličanstvenosti planina, u većini slučajeva moramo pogledati ka gore ali, da bismo uživali u Huangshanu, moramo pogledati prema dolje. More oblaka (云海, yúnhǎi). To nude vrhovi Huangshana. Zbog sličnosti s morem, neki vidici poznati su kao “Sjeverno more” ili “Južno more”. I baš kao na mnogim planinama Kine, potrebna je mašta da bismo razumjeli naziv, bolje doživjeli mjesto na kom smo… Purple cloud peak, Lion peak, Stone monkey watching the Sea, Two cats watching a mouse, Dairy pointing the way, Flying over rocks, Begining to belive peak samo su neki na dugoj listi naziva vrhova.
Neki od vrhova nalaze se na prednjem, istočnom dijelu planine, dok se neki nalaze na stražnjem, zapadnom dijelu planine. Do njih se može žičarama (ima ih više), ali i stepenicama. Kemenitim, uklesanim u stijene. Neke su više a neke manje strme, ovisi o vrhu. Na čitavom području ima ih oko 60 000.
Baš kao i vrhovi, i mnogi stari borovi na Huangshanu nazvani su u skladu sa svojim izgledom ili legendom o njima. 8 je najljepših, najvažnijih. Farawell pine (450 godina star, 4.8 metara visok), Black tiger pine (700 godina star, 15 metara visok), Couple pine (20 metara visok), Harp pine (550 godina star, 8 metara visok), Unite pine, Umbrella pine, Exploring ocean pine (3.5 metara visok) i Greeting guest pine (preko 800 godina star, 10 metara visok, sa dvije grane od oko 7.5 metara). Zadnje navedeni bor jedan je od Kinezima najdražih borova koji dočekuje posjetitelje kao domaćin goste. Danas njegovu sliku mnogi imaju u svojim dnevnim sobama ili restoranima.
Inače, u pitanju je varijanta kineskog bora, zimzelenog drveta visine 15-25 metara, koji, formiran usljed jedinstvenog reljefa i klime, ima svoje specifičnosti. Zbog manjka zemljišta, korijen bora izlučuje organisku kisjelinu koja polako otapa kamenje i razlaže mineralne soli kojima se hrani. Korijen seže duboko u granit i često je nekoliko puta veći od stabla. Neki borovi rastu na nagnutom kamenju a neki ne mogu rasti okomito nego su savijeni ili rastu ka dolje, viseći. Izgled stabla se također prilagodio okolnostima u kojima ovaj bor raste. Zbog jakog vjetra i hladnoća (Huangshan je pod snijegom od 12. do 3.mjeseca), grane rastu samo na jednoj strani bora. Lišće je kratko i debelo, krošnje su ravne a stabla žilava. Uporni i neobični, otporni i graciozni, za Kineze ne predstavljaju samo vrstu drveta nego i simbol duha. Žutu planinu svakako dodatno čini nevjerojatnijim mjestom, dajući joj ono što druge planine nemaju…
Veličanstvenost susreta borova, Sunca, oblaka i planinskih vrhova, susreta u kom se stvara spektakl boja, jedan je od razloga posjeta Huangshanu. No, kako je godišnje prosječno 200 dana maglovito, da bi se izlazak ili zalazak Sunca mogao doživjeti u svoj svojoj ljepoti, potrebno je i malo sreće. Sunce, ovisnosti o godišnjem dobu, izlazi i zalazi u različito vrijeme, između 5 i 7 sati odnosno između 17 i 19 sati.
Zahvaljujući prirodnim ljepotama, Huansghan je i dio UNESCO-ve baštine. Pokriva središnje područje od 154 km², a od iznimne je važnosti, prije svega, zbog botaničkog bogatstva, ali i zbog brojnih lokalnih, biljnih vrsta od kojih nekima prijeti izumiranje.
Huangshan je i jedno od glavnih turističkih odredišta Kine koje godišnje posjeti oko 3 milijuna posjetitelja (godišnje se broj povećava za oko 9%).
Jedna poslovica kaže da nakon obilaska 5 svetih planina (五月, Wǔyuè) u Kini nećete poželjeti vidjeti niti jednu drugu planinu, ali da nakon obilaska Huangshan nećete poželjeti vidjeti čak niti 5 svetih planina Kine. Ne čudi. Huangshan zaista je najljepša planina u Kini!
1 09, 2024 | Blog
Svete planine u Kini, centralna odredišta vjerskih putovanja, dijele se u dvije skupine. Jedna je skupina povezana s budizmom a jedna s daoizmom.
Skupina planina povezana s daoizmom poznata je kao “Pet velikih planina” (五岳, Wǔ yuè). Čine je Sjeverni Hengshan, Južni Hengshan, Huashan, Songshan i Taishan.
Planina Heng (恒山, Héngshān) od velikog je kulturnog i povijesnog značaja za Kinu i Kineze. Duga je oko 150 km i nalazi se na krajljem sjeveru zemlje, u Heilongjiang provinciji. Kako su sjeverna područja često bila meta napada sjevernih plemena, tradicionalno Hengshan nije mjesto velikog broja hodočašća, najmanje je razvijene i najmanje posjećena od svih pet planina. Poznata je pod nazivom Sjeverni Hengshan te se po istom razlikuje od istoimene planine na jugu, Južnog Hengshana.
Južni Hengshan (衡山 Héngshān) dom je velikom broju daoističkih hramova među kojima je najpoznatiji “Veliki hram južne planine ” (南岳大庙; Nányuè Dàmiào) koji ne samo da je najveći vjerski kompleks u provinciji Hunan nego je i najveći hram u južnoj Kini. Južni Hengshan proteže se na oko 150 km i ima 72 vrha.
Huanshan (华山, Huàshān) u prijevodu znači “planina lotusa”. Naime, kad se pet glavnih vrhova, a najveći je 2.154,9 metara, gleda iz daljine, podsjećaju na lotosov cvijet. Nalazi se upokrajini Shaanxi, 120 km od povijesnog grada Xi’ana. Nepristupačnost terena ima za posljedicu ograničen broj hodočasnika, ali, unatoč tome, tu se nalaze brojni hramovi od kojih jedan od najpoznatijih, „Svetište zapadnog vrha”, datira iz perioda 2000 godina pr. Kr. Osim po ogromnim liticama koje čine staze Huashana jednim do najopasnijih za penjanje, Huashan je poznat po svojim ljekovitim biljkama. Stari daositi smatrali su ovu planunu planinom bogatsva sobzirom na činjenicu da se bogatstvo mjerilo upravo raznolikošću vrsta. Od 2001. Huashan postao je jedno od ukupno 57 mjesta UNESCO-ve svjetske baštine u Kini. Inače, Kina je 1985. godine pristupila Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine i danas ima 39 mjesta kulturne baštine, 14 mjesta prirodne baštine i 4 mjesta mješovite (kulturne i prirodne) baštine što Kinu pozicionira na 2.mjesto, nakon Italije koja ima 60 mjesta pod zaštitom UNESCO-a.
Songshan (嵩山, Sōngshān) ima 36 vrhova od kojih je najveći 1 512 metara. Dužinom od 64 km proteže se Hunan provincijom, od grada Luoyang do grada Zhenzhoua. Osim što se na Songshanu nalaze neki od najstarijih daoističkih hramova u Kini kao što su Zhongyue i Songyang, mjesto je ovo na kom se smjestio poznati i slavni budistički hram – Shaolin hram, hram koji predstavlja dom zen budizma.
Taishan (泰山,Tàishān) što u prijevodu znači „Mirna planina”, 2 000 godina staro sveto mjesto, kao i ostale 4 svete planine daoizma, bilo je i ostalo mjesto štovanja od strane mnogih kineskih vjernika, ali i mnogih uglednih osoba poput Konfucija čiji rodni grad, grad Qufu, se nalazi 70 km od Taishana a o čijim posjetima danas svjedoče natpisi i kaligrafije na planini. Smješten u Shandong provinciji, Taishan krasi 22 hrama i 819 kamenih ploča s natpisima kao i 1 018 natpisa na stijenama i liticama.
Pored navedenih 5 daositičkih svetih planina u Kini, postoje i “Četiri svete planine budizma” (四大佛教名山 Sìdà fójiào míngshān) koje podrazumijevaju Emeishan, Jiuhuashan, Putuoshan i Wutaishan.
Emeishan (峨嵋山, Éméishān), što u prijevodu znači “Uzdignuto čelo”, uzdiže se iznad Sichuanske kotline i sa svojih 3 099 metara visine najviša je od četiri budističke svete planine. Zahvaljujući impozantnom broju od 76 budističkih samostana koji su uglavnom izgrađeni za vrijeme Ming i Qing dinastije, smatra se “Mjestom buđenja”. Pored velikog broja hramova, Emei ima i velik broj biljnih kultura pa su tako neka drveća stara i preko 1 000 godina. Zajedno sa Velikim Buddhom u Leshanu, također u provinciji Sichuan, dio je prirode koji je 1996. stavljen pod UNESCO-vu zaštitu.
Jiuhuashan (九華山, Jiǔhuàshān) poznata kao “Devet veličanstevnih planina” nalazi se u Anhui provinciji i na dugoj je listi najvećih prirodnih ljepota u Kini s 114 000 km² zaštićene površine. Hramovi i 99 vrhova, stari borovi i zelene šume bambusa, stijene i špilje, potoci i slapovi čine ovaj prirodni krajolik magnetom posebice među hodočasnicima i turistima iz jugoistočne Kine, Južne Koree i Japana. Nosi i epitet “Prve planine u jugoistočnoj Kini”. Od 2013. dom je i 99 metara visokoj stutui Ksitigarbha Bodhisattve, “Zemljane riznice”, onog koji pomaže i oslobađa svako živo biće.
Putuoshan (普陀山, Pǔtuóshān) je sveta planina smještena na samo 297 metara nadmorske visine, 5 km istočno od otoka Zhoushan u provinciji Zhejiang. Putuoshan posvećen je Guanyin, Božici milosrđa (Bodhisattva Avalokitesvara). Njezina najveća statua na otvorenom u Aziji nalazi se južnom vrhu Shuanghfenga. Visoka je 18 metara. Inače, budističke aktivnosti na ovoj svetoj planini sežu od dinastije Qin (221. – 201. pr. Kr.). Za vrijeme dinastije Yuan (1271. – 1368. godine) Putuoshan bila je broj jedan budistička destinacija koja je imala 4 velika hrama, 106 malih hramova te 4 654 redovnika. Danas se izdvajaju tri velika hrama: Puji, Fayu i Huiji hram.
Wutaishan (五台山, Wǔtáishān) sveto je budističko mjesto u provinciji Shanxi koje je 2009. uvršteno u UNESCO-ov popis svjetske baštine. Njegovo središnje područje okružuje skupina vrhova čije pozicije otprilike odgovaraju glavnim smjerovima. Na njemu se nalazi najviša točka u sjevernoj Kini, Sjeverni vrh viskok 3 061 metra.
Inače, 1/3 odnosno 33% zemljišta u Kini je pod planinama. Od toga, čak 26% površina više je od 3000 m!
Svete planine Kine, mjesta hodočašća i turizma, jedne su od ukupno 11 863 planina koje se nalaze u Kini. Ujedno, jedne su od najljepših…
1 11, 2023 | Blog
U prethodnom postu, pisali smo o nastanku, svrsi, povijesti Zida te najnovijim otkrićima koja govore o njegovoj duljini od nevjerojatnih 21.196,18 km. Ta duljina naravno nije podrazumijevala samo dijelove koji su još postojani nego sve dijelove koju su ikada izrađeni s tim da treba napomenuti da ni navedena duljina nije konačna jer je vrlo vjerojatno da ima puno dijelova koji nisu (još) otkriveni budući je teško razlikovati ostatke Velikog kineskog zida od ostalih građevina koje su bile obrambene, ali nisu bile dio Velikog kineskog zida, obrambenog sustava koji se sastojao od dva zida (vanjski i unutarnji) čiji ispun su, bitno je znati, činile zemlja, pijesak, glina, razni otpaci, ali i tijela radnika koju su sudjelovali u njegovoj izgradnji. Smatra se da je preko milijun ljudi izgubilo svoje živote gradeći ga. Kao svjedočanstvo umijeća, upornosti i znanja jednog od najmnogoljudnijeg naroda na svijetu, danas je i simbol nacionalnog jedinstva, ali i najdulje groblje na svijetu.
Integrirane u zid, 25.000 kula visine oko 12 m, bile su udaljene jedna od druge ne više od dvostrukog dometa strijela što je cijeli zid čuvalo od napada (u svakoj kuli mogla se smjestiti manja postrojba vojske opremljena zalihama dovoljnim da preživi četvoromjesečnu opsadu) dok je oko 15.000 signalnih tornjeva podignutih u pravilinim razmacima duljinom cijelog zida osiguravalo vezu s glavnim gradom.
Protežući se od stepa srednje Azije do Žutog mora, s visinom od 10 do 16 m i širinom od 5 do 8 m, predstavlja ne samo najduži zid na svijetu nego i najveći obrambeni objekt. Iako takav, valja spomenuti da se ne vidi s Mjeseca, bez obzira što je ta tvrdnja široko rasprostranjena i duboko urezana u svijest ljudi, posebice Kineza, do te mjere da je kao takva bila dio školskog sustava sve do 2003. god. kada se kineski astronom Yang Liwei vratio na Zemlju i obznanio da se Kineski zid ne može vidjeti iz svemira, prije svega jer je bojom uklopljen u okoliš, a naše oči najbolje opažaju kontrstne boje, i jer je, iako dosta dugačak, ne previše širok.
Danas je, na žalost, samo 8.2% Velikog kineskog zida u dobrom stanju; ostatku prijeti erozija jer je, u stvari, velik dio Zida u jako lošem stanju. Osim što pojedine drevne dinastije nisu marile za njegovo očuvanje, bilo je perioda i u kineskoj povijesti XX.stoljeća kada se Zid nije održavao. Tako su za vrijeme Kulturne revolucije (1966. – 1976.) dijelovi zida korišteni kao građevinski materijal (zid se smatrao simbolom despotizma) ali, nekoliko godina kasnije, 1984. godine, kineska vlada uvela je novu politiku očuvanja te je Veliki kineski zid stavljen pod zaštitu države. 1987.godine, ne prestajući privlačiti kako kinesku tako i svjetsku pažnju, Veliki kineski zid upisan je na UNESCOov popis svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
1957.god. prvi dio Zida otvoren je za turističke obilaske. Kao jedna od najnevjerojatnijih građevina na svijetu koja je djelo ljudskih ruku vrlo brzo je postao najposjećenija i najfascinantnija turistička atrakcija na koju godišnje dođe oko 10 milijuna stranih i domaćih turista! Najposjećeniji među zidovima, Badaling (八达岭 Bādálǐng), zid koji se nalazi 70ak km sjeverozapadno od Pekinga, u vrhuncu turističke sezone dnevno obiđe 70.000 ljudi.
Boravak na njemu mješavina je različitih emocija – od osjećaja miline uslijed prekrasnog pogleda na prirodu kojom dominiraju zidovi, preko osjećanja ushićenja kad se (ipak) uspijete popeti nekad i oko metar visokim stepenicama, do osjećanja tuge koja može preplaviti zbog svijesti da je napravljen na velikim i mnogobrojnim žrtvama najčešće običnog čovjeka…
Od 2007. jedno je od sedam novih svjetskih čuda što nas ne čudi budući je u pitanju jedna od najvelelepnijih građevina na svijetu sastavljena od kompleksnog ali definiranog, velikog ali jasnog sustava (staze, konjski putovi, prolazi, utvrđenja, osmatračnice, skloništa…), baš kao što je većina toga u Kini, od drevnih vremena do danas.
Ne čudi nas ni kineska izreka “不到长城非好汉” koja kaže da niste pravi Kinez/čovjek, ako se niste popeli na Veliki kineski zid; jasno nam je koliki je značaj Zida za Kineze i njihovu civilizaciju.
1 10, 2023 | Blog
Veliki kineski zid (中国长城 Zhōngguó Chángchéng), skupina obrambenih a međusobno povezanih ili nepovezanih zidova različite duljine, starosti i načina gradnje koji se nalaze u sjevernoj Kini, obujmom i masom čine najveću i najdužu građevinu na svijetu.
Zanimljivo je da naziv Veliki Kineski zid nije naziv koji su izmislili Kinezi; naziv je to koji su izmisli europski putnici. Tijekom XIX.stoljeća ovaj naziv standardiziran je u engleskom, francuskom i njemačkom jeziku. Kinezi su se, s druge strane, koristili različitim riječima da bi opisali ovaj sustav zidina pa je jedan od pojmova koji su koristili bio “bedem”, “granične zidine”, “vanjske utvrde”, “Dugi zid” ili “Duge zidine”.
Dakako, poznat je i naziv “Zid dug 10.000 lia” (万里长城 Wànlĭ Chángchéng), no taj se naziv smatra slikovitim nazivom jer Li, stara kineska mjera za dužinu, iznosi oko 575,5 m što ne znači da je zid doslovce imao duljinu od 5.755 km. Kako u kineskom jeziku 万里 wànlĭ ima i značenje “stotine milja” te se odnosi na nešto beskonačno, beskrajno, onda bi se ovaj naziv mogao prevesti i kao “nezamislivo dugi zid” što on i je, ako uzmemo u obzir današnja saznanja o njegovoj duljini, ali i pretpostavku da je zid sezao 500 km zapadnije od danas najzapadnije točke zida.
Pretpostavlja se i da su prva utvrđenja nastala još u V. stoljeću pr. Kr. (tzv. “Razdoblje zaraćenih država”), ali se tvrdi da je 214. god. pr. Kr., Qin Shi Huang (220. – 210. pr. Kr.), prvi kineski car, naredio gradnju zaštitnih zidova sa svrhom obrane od Huna, nomadskih plemena. Za realizaciju svoje ideje o jakom sustavu obrane iskoristio je postojeće, starije utvrde koje su inicijalno također štitile ljude tog doba od sjevernih naroda od kojih se i on htio zaštititi. Ovaj poduhvat smatra se danas jednim od najvećih u predindustrijskoj civilizaciji.
Zanimljivo je da se najstariji dio Zida protezao od provincije Hebei na istoku do provincije Gansu na zapadu što znači da se većina Zida nalazila blizu južne i jugoistočne Mongolije a da je ostatak bio okrenut prema Mandžuriji i sjevernoj Koreji. Još zanimljivije je da su najnovija arheološka istraživanja pronašla mnoge predmete koji svjedoče nomadskom životu na teritoriju s kineske strane Zida što govori u prilog tome da je car Qin Shi Huang gradio Zid ne samo da bi se zaštitio od nomadskih plemena nego i da bi proširio te osigurao prošireni teritorij.
Važan je i podatak da je za razliku o prvospomenutih zidina pravljenih u dolinama koje su građene od gline pomiješane sa slamom, 300.000 vojnika, 500.000 seljaka i ogroman broj (političkih) zatvorenika (prekršitelje zakona kažnjavalo se višegodišnjim radom na zidu, a kad/ako bi osuđenik umro prije nego što je odradio svoju kaznu, istu je do kraja morao nastaviti služiti neki drugi član njegove obitelji), zbog nedostatka gline, zid pravili slaganjem kamenih ploča na grebenovima brijegova. Smatra se da je u izgradnji Zida utrošeno oko 500 milijuna tona materijala. Kamen i cigla u najvećem postotku gradnje bili su glavni materijal dok su vapno i ljepljiva riža bili glavni vezivni materijali zahvaljujući kojem se stoljećima trava nije uspjela i ne uspijeva probiti između njih.
Kontinuirano, bez stanki, Zid se gradio sve do XVII. stoljeća, iako različitim intenzitetom, na različitim lokacijama i s različitim ciljevima. Naime, još za vrijeme Han dinastije (206. pr. Kr. – 220.) Zid je dobio na posebnom i dodatnom značaju jer je uz njega išao Put svile; prepoznavši važnost te trgovačke rute, Zid je proširen zapadno, sve do grada Xinjiang. No, u to vrijeme, Kina je postepeno stvarala crte obrane i na jugu, tamo gdje je danas najpoznatiji i najočuvaniji dio Zida. Nakon Han dinastije, veliki dio Zida je zapušten. Tek za vrijeme dinastije Sjeverni Wei (386. – 535.) Zid je vraćen u upotrebu. Nakon toga, kraljevstvo Bei Qi (550. – 577.) obnovilo je velik dio Zida (više od 1500 km) a dinastija Sui (581. – 618.) ga je proširila. Kada je na vlast došla dinastija Tang (618. – 907.), Veliki kineski zid ponovno je izgubio svoju svrhu (obrana); Kina se proširila preko područja na kom se Zid prostirao. Nakon vladavine dinastije Song (960. – 1279.) kada su narod Liao i Jin zauzeli prostor s obje strane Zida te je isti još jednom izgubio svoju obrambenu funkciju, došla je na vlast mongolska dinastija Yuan (1206. – 1368.) koja je stvorila najveće carstvo ikad na svijetu (zauzeli su ne samo cijelu Kinu već i velike dijelove Azije i Europe) a za vrijeme čije vladavine je Zid korišten u svrhe zaštite trgovačkih karavana koji su prolazili tim područjem. Ono što danas u najvećoj mjeri vidimo, izgrađeno je za vrijeme dinastije Ming (1368. – 1644.), posebno nakon 1474. godine kada je došlo do proširenja zidina uslijed osnivanja nove prijestolnice, Pekinga. Taj Zid (većinski sagrađen od opeke i kamena) protezao se od rijeke Yalu u pokrajini Liaoning do istočne obale rijeke Taolai u pokrajini Gansu, bio je podijeljen na sjevernu (Vanjski zid) i južnu granu (Unutarnji zid) i smatrao se krucijalnim za sigurnost prijestolnice; procjenjuje se da je čak milijun vojnika bilo zaduženo za čuvanje ovog zida isto kao što se procjenjuje da je u izgradnji zidova dinastije Ming sudjelovao svaki treći odrasli muškarac. Za vrijeme ove dinastije, kada se smatra da je bila posljednja velika faza gradnje (najveći dio Zida izgrađen je između XIV i XVII. stoljeća), osim kao zaštita od Mongola, služio i za bolju kontrolu trgovine. Nakon slave koje je Zidu vratila dinastija Ming, dolaskom dinastije Qing (1644. – 1912.), Zid je još jednom izgubio na značaju. Smatran je promašajem jer nije mogao ostvariti svoju svrsishodnost – obranu zemlje. Sama dinastija Qing, izvorno iz Mandžurije, zahvaljujući generalu Wu Sanguiju koji ju je propustio u Kinu, smatrajući da Ming dinastija treba pasti, ušla je u teritorij koji je Zid trebao braniti. No, Zid je dobio neke druge funkcije. Kako je na nekim mjestima bio širok dovoljno da su se po njemu mogla kretati kola, služio je za graničnu kontrolu te je bio i trgovačka i kurirska postaja. Nadalje, simbolizirajući kinesku superiornost, bio je način izražavanja prezira prema svima onima koji su živjeli “s druge strane” te je u tom kontekstu imao jak psihološki efekt.
Inače, kako je inicijalno i u najvećoj mjeri služio kao zaštita, Zid se nije gradio na mjestima gdje su priroda (planine, jezera…) pružale željenu zaštitu pa se zato ne radi o jednom, dugačkom i neprekidnom zidu već se radi o više kraćih građevina od kojih je najduža 3.452 km; najnovija otkrića govore da je ukupan iznos duljine puno veći od 8.851.8 km (kako se dugo vjerovalo da je duljina Zida). Naime, neki njegovi dijelovi danas se nalaze u Kini a neki su van nje, smješteni u pustinji Gobi, u današnjoj Mongoliji. Kako bi se utvrdio točan broj kilometara koji čine ovaj monumentalni objekt, 2007.godine 2.000 ljudi započelo je projekt mjerenja zidina u čak 15 pokrajina u kojima se Zid nalazi/nalazio. Cilj je bio pronaći i ukalkulirati u ukupni iznos duljine Velikog kineskog zida svaki njegov postojeći dio koji su kineski arheolozi mogli pronaći. Taj cilj ostvaren je 2012.godine. Utvrđeno je da je Veliki kineski zid dugačak vrtoglavih 21.196,18 km! To znači da je mogao opasati više od polovice zemljine kugle, ako se uzme u obzir činjenica da je promjer Zemlje na ekvatoru malo više od 40.000 km.
Što sve podrazumijeva Zid, što predstavlja za Kinu i Kineze, vidi li se s Mjeseca, kako je na njegovo očuvanje utjecala moderna kineska povijest, koji je najpoznatiji dio Zida, kakav je osjećaj posjetiti ga… neka su od pitanja na koja ćemo odgovore dati u sljedećem postu.
1 09, 2023 | Blog
I drevna i moderna Kina u svijetu su poznate po mnogim velikim otkrićima, ostvarenjima, dostignućima. Svila, porculan, Četiri velika izuma (kompas, papir, tiskane knjige i barut) i čaj samo su neki od najznačajnijih među kineskim drevnim izumima. Također, kako u prošlosti tako i danas, Kina je poznata i kao zemlja velikih brojeva!
Ako krenemo od toga da je (pored Indije i Irana) Kina zemlja s najstarijom neprekidnom civilizacijom na svijetu koja postoji više od 4.000 godina, jasno nam je da se ne radi o nekoj običnoj zemlji.
S površinom od skoro 10 milijuna km2, 4. je najveća zemlja na svijetu dok je po popisu stanovništva iz 2021. s 1.41 milijardu stanovnika (što čini 19% svjetske populacije odnosno skoro dvostruko više stanovništva od EU i SAD sajedno, unatoč činjenici da se kinesko stanovništvo smanjilo za 76 tisuća (-0,005 posto) između 2022. i 2023. godine) jedna od najmnogoljudnijih zemalja svijeta, s oko 150 stanovnika na km2.
Spomenut ćemo Zabranjeni grad, najveći muzej na svijetu, carsku palaču koja je 500 godina bila politički centar Kine. U njoj su vladala 24 kineska vladara a čak 9.999 prostorija obavijeno je velovima tajni njihovih života kao i života konkubina i eunuha koji su osim cara bili jedini muškarci koji su tu mogli živjeti…
Ne možemo ne spomenuti Prvog kineskog cara i sve što je iza sebe ostavio. Pogotovo ne možemo ne spomenuti vojsku od terakote, besmrtnu vojsku ili “vojsku sjena“, kako su je zvali, staru preko 2.000 godina. Iskopavanja još uvijek traju, ali za sada, iskopano je 8.000 kipova glinenih ratnika (svaki se razlikuje po izgledu ne samo lica nego i kostima), 600 konja i preko 100 ratnih kola. Nalaze se u jednoj od kolijevki kneske civilizacije, u provinciji Shaanxi, u blizini Xi’ana, prijestolnice 13 kineskih dinastija koje su vladale Kinom 1.100 godina, grada koji s poviješću dugoj više od 3.100 godina predstavlja jedan od najstarijih gradova Kine.
No, tu ćemo stati, iako je niz o velikim brojevima drevne Kine tek započet; u ovom blogu pisat ćemo o nekim brojkama današnjice (izdvojili smo 5 oblasti), naravno najvećim među najvećima.
KINESKE ŽELJEZNICE
Maglev, skraćeno od magnetska levitacija, vlak je koji može razviti brzinu do 600 km na sat i predstavlja najbrže kopneno vozilo na svijetu! Ova vrsta vlakova koristi magnete koji stvaraju podizanje i potisak te lebdi na kratkoj udaljenosti od tračnica. U Kini se koristi već skoro 20 godina, ali ne postoje uvjeti za široku upotrebu jer je vlak toliko brz da još nema linija na kojom bi vozio punom brzinom. Trenutno je aktivan vlak maglev koji povezuje Šangaj i jednu njegovu zračnu luku. Iskustvo vožnje je izvanredno!
Inače, krajem 2022. godine kineske operativne željeznice premašile su duljinu od 155.000 km, uključujući i 42.000 km brzih željeznica. Iste godine, Kineska željeznica dovršila je 710,9 milijardi yuana odnosno 104,8 milijardi dolara ulaganja u fiksnu imovinu, a, pored toga, izgradila je 4.100 km novih željeznica, uključujući 2.082 km brzih linija te time ostvarila prethodnih godina zadane ciljeve. Što se ciljeva za 2023.godinu tiče, da bi unaprijedila prometne mreže, Kina planira izgraditi više od 3.000 km željeznica što će uključivati 2.500 km brzih linija. Još 2019. Kina je premašila 35.000 km pruga za velike brzine što je 2/3 ukupne duljine pruga za superbrze vlakove u svijetu; ta brojka je 2020. već iznosila 37.900 km.
BICIKLI
U Kini je 2022. bilo u opticaju 210 milijuna bicikala. Od toga se u Pekingu vozilo njih skoro 3 milijuna. Razlog nije samo to što je bicikl najjeftinije prijevozno sredstvo nego i to što ovakav način prijevoza osigurava brži prijevoz (u uvijek velikim gužvama na pekinškim cestama), ali i smanjuje zagađenje (o kom se u zadnje vrijeme puno govori i na čijem smanjenju se radi…). Kako je Peking ravan a staze izgrađene u svim dijelovima grada te su dovoljno široke, vožnja je (p)ostala aktualna, ali je i iznajmljivanje bicikala dobilo na popularnosti.
Narančasti “Mobike” i žuti “Ofo” dvije su najpoznatije kompanije za iznajmljivanje. Sve što trebate je aplikacija za iznajmljivanje. Skecinaranjem QR koda otključavate bicikl koji je nakon toga spreman za vožnju; zaključate ga tamo gdje ga parkirate. Aplikacija ima, naravno, mapu koja pokazuje gdje su najbliže parkirani bicikli te bilježi sve vaše rute i vrijeme vožnje. Za mjesečnu vožnju potrebno je izdvojiti oko 40,00 eura.
Na žalost, nije rezultat svih ovakvih startup kompanija uvijek uspiješan pa u mnogim gradovima danas imamo “groblja” bicikala, i to ne starih nego novih, očuvanih, u raznim bojama. Primjerice, Nanjing, nekadašnja prijestolnica Kine, grad u blizini Šangaja, ima problem s njih 300.000. Ovaj grad ima propisana mjesta za parkiranje bicikala, ali, u stvarnosti, ljudi najčešće parkiraju tamo gdje im je najzgodnije. Grad tako nepropisno parkirane bicikle pokupi i odloži na jedno mjesto, na jednu gomilu. Kao i kod “pauka” koji odveze nepropisno parkirano auto za što vlasnik mora platiti kaznu da bi ga vratio, tako i vlasnik kompanije mora platiti kaznu da bi preuzeo svoj nepropisno parkirani bicikl. A kazne su oko 7,00 eura (+ 2,00 eura za svaki tjedan koji bicikl nije preuzet od strane vlasnika kompanije). 7 x 300.000 i postaje jasno zašto bicikli stoje gdje stoje…
PROJEKTI
Kina je u svojoj novijoj povijesti izgradila 55 kilometara dugi most koji spaja Hong Kong, Zhuhai i Macao, najdulji most na oceanu koji ima jedan od najduljih podvodnih tunela dug skoro 7 km. Gradili su ga 8 godina a koštao je vrtoglavih 18.5 milijardi dolara. Radila ga je ista kompanija koja je radila Pelješki most, jedan od oko 600 projekata koje je Kina vodila u novije vrijeme.
41 plinovod i naftovod osigurava joj bolji pristup najvažnijim resursima dok s cestama i željezničkim prugama te s 203 mosta (koja također gradi) osigurava nove transportne poveznice s svijetom, uglavnom vezane uz projekt Belt and Road – Kina financira projekte u 112 zemalja svijeta.
Među projektima nalaze se i 199 elektrana što joj donosi nove građevinske projekte i ulaz na tržišta zemalja svijeta; Kina je 2. najveća ekonomija svijeta, najveći izvoznik na svijetu kao i najveći svjetski proizvođač velikog broja sirovina i proizvoda.
BDP
Unatoč priticima (pandemija, vanjski utjecaji…), kineski je BDP (bruto domaći proizvod) u 2022. godini narastao za 3% i iznosio je 121,0207 bilijuna yuana što je oko 17,95 milijuna USD. Inače, stopa prosjećnog rasta kineskog gospodarstva u proteklih 5 godina iznosi 5.2%. Za 2023. postavljen je cilj rasta od oko 5%.
Minimalna plaća u Kini iznosi 281,00 € dok je prosječna plaća 1.105,05 €. Primjerice, plaća zidarima u Kini iznosi 1.041,42 €, konobarima 659,66 €, tetama koje čuvaju djecu 602,03 € dok se stomaolozima plaća 4.454,43 € a arhitektima 1.831,43 €.
DIGITALNA KINA
Wechat, 6. najkorištenija platforma društvenih mreža u 2023., na mjesečnom je nivou u 2022. godini imala preko 1.3 bilijuna korisnika i 20 milijuna službenih naloga koji promoviraju različite sadržaje. Izračuni kažu da će do 2024. godine 50.6% korisnika interneta koristiti Wechat kao platformu za kupnju roba ili usluga.
Naime, korisnici putem wechata mogu kuputi ulaznice za kino, pozvati taksi, naručiti hranu, slati novac prijateljima, igrati igrice, rezervirati termine kod liječnika, plaćati račune za režije, čitati vijesti, prijavljivati se na letove, donirati dobrotvornim organizacijama, dijeliti statuse/fotografije, razgovarajte s drugim korisnicima diljem svijeta putem besplatnih tekstualnih ili glasovnih poruka kao i video poziva.
Jedna od opcija je i wechat pay koja ima 72 milijuna registriranih naloga. Zanimljivo je da je wechat u 2023. poslovao s preko 300 banaka.
Pored ovog načina kupovine, postoje i platforme modernizirane za live prodaju među kojima su glavne Douyin, RED, Taobao Live i Kuaishou. Zanimljivo je da su zabranjene nedokazane tvrdnje da proizvodi mogu potaknuti mršavljenje ili poboljšati feng shui, platforme često zabranjuju korištenje superlativa, poput “najjeftinije” ili “najbolje” kao i pušenje i dekolte. Pri tom, može se govoriti samo na mandarinskom. Bitno je istaći i da je u 2022. oko 27,2 % ukupne maloprodaje u Kini ostvareno putem interneta.
Tako je, primjerice, koristeći Taobaove usluge prijenosa u živo, a Taobao je e trgovina, Alibabanina platformu za prodaju u Kini, Austin Li Jiaqi, poznata zvijezda kineskih društvenih mreža, jednom prodao 15.000 ruževa za usne u samo pet minuta. On na Taobaou ima 64 milijuna pratitelja a 2021. godine bio je domaćin oko 250 prijenosa uživo. Poznat kao kineski “Kralj ruževa za usne”, 2018. godine sukobio se Jackom Maom, osnivačem Alibaba Group Holdinga – natjecali su se tko će prodati veći broj ruževa za usne na Taobao Marketplaceu.
Pored njega, 36-godišnja Huang Wei, uspiješna prodavačica poznata pod imenom Viya, 2019. godine vodila je live program u kom je reality TV zvijezda i poduzetnica Kim Kardashian rasprodala cijelu svoju zalihu od 15.000 bočica parfema svojeg imena KKW u samo nekoliko minuta. Viyin bruto volumen robe (GMV) u pretprodajnom danu za Double 11 – Dan samaca – dosegao je 134 milijuna dolara odnosno 8,53 milijarde yuana. 2020. izabrana je za najutjecajniju poslovnu ženu časopisa Fortune u Kini, a 2021. izabrana je za kinesku poslovnu ženu u usponu za Forbes. U prosincu 2021. Viya je isključena zbog neplačanja poreza te je naknadno dobila kaznu od 210 milijuna dolara zbog utaje poreza. Imala je milijune pratitelja na glavnim kineskim društvenim mrežama i platformama za kupnju, uključujući Weibo, Taobao i TikTokovu kinesku verziju Douyin. Njezini su računi uklonjeni u prosincu 2021. i od tada se više nije pojavljivala na internetu.
Inače, u lipnju 2022. Kina je imala 1,05 milijardi korisnika interneta, od čega 99,6% koristi mobitele za surfanje, dok je u siječnju 2023. Kina bila dom za 1,03 milijardI korisnika društvenih mreža, što je 72,0% ukupnog stanovništva (u Hrvatskoj oko 82% stanovništva koristi internet).
Početkom 2023. u Kini je bilo aktivno ukupno 1,69 milijardi mobilnih veza što je 118,6% ukupne populacije zemlje.
Broj domena u Kini dosegnuo je vrtoglavih 33,8 milijuna u lipnju 2022. dok je domena “.cn” 17,86 milijuna. Na drugoj strani, broj stranih domena koje su nedostupne u Kini veći je od 300.000.
Kada su u pitanju mlađi korisnici internetskih usluga, Douyin ima ograničenja za korisnike mlađe od 14 godina pa oni mogu pristupiti samo sadržaju sigurnom za djecu i koristiti aplikaciju samo 40 minuta dnevno. Pri tom, sadržaj za mlade je isključivo edukativan, nema opasnih izazova a aplikacije se ne mogu koristiti od 22 sata do 6 sati ujutro. Također, od 2021. djeca ne mogu igrati online video igrice tijekom tjedna – igračima mlađima od 18 godina ograničeno je igranje na samo tri sata i to vikendom: petkom, subotom i nedjeljom. Prvi centri za odvikavanje o igricama otvoreni su još davne 2005. u Pekingu.
Istraživanje koja je 2019.godine urađeno s 3.000 djece u dobi od 8 do 12 godina pokazuje da njih 29% u SADu želi biti YouTuber ili Vlogger, 30% djece iz Engleske želi imati isto zanimanje dok se time u Kini želi baviti 18% djece. Spomenuta statistika pokazuje i da 11% djece u SADu i Engleskoj želi biti astronaut dok je taj postotak u Kini 56. Nadalje, u SADu 19%, u Engleskoj 18% a u Kini 47% djece vidi glazbu kao svoje buduće zanimanje dok bi profesija profesora u SADu bila izbor 26%, u Engleskoj 25% a u Kini 47% ispitane djece.
Puno hvala Antoniji Putić koja je prikupila i ustupila podatke vezane uz internet u Kini; predavanje “Digitalna Kina” održala je u okviru naše vannastavne aktivnosti “Dan kineskog jezika i kulture“.
1 07, 2023 | Blog
Kako ostati u kineskom i tijekom ljeta pitanje/problem je na koje svake godine u ovo doba dajemo odgovor/rješenje.
Osim naših gramatičkih i konverzacijskih radionica te slušanja tekstova iz knjiga koje koristimo na nastavi programa za seniore (CC1, CC2, CC3, CC4), preporučamo da prođete i kroz listu koju smo Vam pripremili. U pitanju su neki od nama omiljenih podcasta, youtube kanala, facebook stranica i instagram profila, ali pripemili smo Vam i super način za (pravilno) vježbanje znakova (i za juniore i za seniore) kao i preporuku što čitati.
Sigurni smo da ćete i Vi na spisku koji slijedi naći nešto lijepo za sebe te si i ljeto i kineski učiniti puuuuuno boljim! ❤️
PODCASTI
ChinesePod Beginner
ChinesePod Intermediate
ChinesePod Advanced
Chillchat
Teatime Chinese 茶歇中文
Speak Chinese Naturally 自然而然说中文
Dashu Mandarin
YOUTUBE KANALI
Shuoshuo Chinese
Everyday Chinese
Yoyo Chinese
FACEBOOK STRANICE
Antonija Putić
Silk Mandarin Language Training Institute
INSTAGRAM PROFILI
Chineasy
Chinesezerotohero
Easy Peasy Chinesey
music_from_china
ZNAKOVI
Chinese Worksheet generator
BLOG
Za sve one koji vole i pisanu riječ, preporučamo Kineski kutak, naš blog. Od drevne i moderne povijesti, civilizacijski najznačajnijih mjesta, najpoznatih osoba i najvećih carskih dinastija, preko hrane, pića i nazrazličitijih običaja, do najvažnijih otkrića, najkarakterističnijih vjerovanja te svih ostalih segmenata kineske kulture, vjerujemo da za svakog ima po nešto zanimljivo i korisno za pročitati – izbor je i širok i velik, preko 70 tekstova je na blogu.
P.s. Povremeno ćemo na naš event “Dan kineskog jezika” stavljati postove vezane uz predavanje “Je li Kineski jezik težak” i radionice “Predstavljanje na kineski način” i “Kineski brojevi” pa Vas pozivamo da event označite s “dolazim” ili “zainteresiran/a”, ako o spomenutim postovima želite biti obaviješteni kako bi i na taj način zadržali kontakt s kineskim jezikom i kulturom. S vremena na vrijeme objavljiavat ćemo i Instagram storije pa, ako ih želite “uhvatiti”, pritisnite “zvonce” kako bi Vam stizala obavijesti o objavljivanju. Na društvenim mrežama škole bili smo aktivni godinama unazad pa pogledajte šta sve ima (na Facebooku su sadržaji zadnjih 17 semestara), naučite/pročitajte ono što niste…
Želimo Vam divno ljeto!
