099 58 567 35 info@haohan.hr

U susret 20.travnju, UN-ovom, međunarodnom danu mandarinskog kineskog jezika, bavili smo se komparacijom kineskog jezika s ostalima svjetskim jezicima te njegovim položajem u odnosu na iste.Jezici kao takvi su, kažu, „pokretna meta“, veliki problem za stručnjake koji ih pokušavaju izbrojati jer im se broj na svijetu konstantno mijenja. Razloga je više. Svakim danom saznanja o svjetskim jezicima su veća dok, s druge strane, postoje zajednice koje su pod sve većim pritiskom suvremenog načina života pa njihovi jezici izumiru kao što, nema sumnje, postoje i jezici za koje još uvijek ne znamo. Prilikom računanja broja jezika, važno je uzeti u obzir kriterij računanja. Smatra li se npr. mandarinski kineski posebnim dijalektom (jedan od 8) ili se računaju jezici u okviru tog dijalekta (ima ih oko 200) ili se pak svi dijalekti računaju samo kao jedan jezik – kineski?

Bilo kako bilo, danas na svijetu, smatra se, ima preko 7 000 jezika. Od toga, čak 1/2 svjetskog stanovništva govori samo 23 jezika. Poredani po brojnosti, u pitanju su: kineski, španjolski, engleski, arapski, hindu, bengalski, portugalski, ruski, japanski, lahnda (uključujući pundžabi jezik), javanski, korejski, njemački, francuski, telugu, marathi, turski, urdu, vijetnamski, tamilski, talijanski, perzijski (uključujući dari i farsi jezik) i malajski jezik. Niz je ovo koji predstavlja samo 0.32% od ukupnog broja jezika iako više od 50 milijuna govornika koristi svaki od ta 23 jezika ima.

Zanimljiv je i podatak da skoro 1/2 svjetskih jezika nema pisani oblik što je i logično ako uzmemo u obzir činjenicu da se govor pojavio puno prije pisanja. Primjerice mnogi afrički jezici nemaju pisani oblik a stanovništvo Afrike čini 16% ukupne svjetske populacije i govori čak 32% od ukupnog broja svjetskih jezika. Na svijetu je, da zaključimo, a po podacima sa site-a Ethnologue, 3.900 jezika koji se i pišu i govore dok ostalih 3.200 jezika najvjerojatnije nemaju pisanu formu što će reći da, gledano u postotcima, 54% od ukupnog broja živih svjetskih jezika su jezici koji imaju pisanu formu, a 46% jezika su oni koji ju nemaju.Treba spomenuti i da čak 95% svjetskih jezika nije zastupljeno na Internetu. Tako možete biti stanovnik države koja ima milijune stanovnika, možete se školovati, biti visokoobrazovani ali nećete moći pronaći podatke na Internetu na službenom jeziku svoje zemlje. Problem je to s kojim se suočava oko 95% svjetskih jezika. Danas digitalnim sadržajima dominiraju vodeći svjetski jezici – kineski, engleski i španjolski koji i u ovoj kategoriji zauzimaju prva tri mjesta. Ostali jezici su manje ili više ili uopće nisu zastupljenu u internetskim sadržajima.

1/3 jezika je ugrožena jer ima manje od 1.000 govornika, smatraju se „umirućim jezicima“, jezicima koji su još prisutni ali im prijeti nestanak. Jedan svjetski jezik nestane na svakih 14 dana. Dolazimo tako do podatka da svake godine nestane oko 26 jezika. Što je najgore, taj broj ima tendenciju rasta pa stručnjaci upozoravaju da će više od 1/2 svjetskih jezika nestati do kraja 21.stoljeća, odnosno predviđa se da će do 2050. nestati i do 90% postojećih jezika – 94% svih svjetskih jezika redovito govori samo 6% svjetske populacije!“Vrijediš koliko jezika govoriš”, izreka koju smo toliko puta čuli, u današnje vrijeme dobiva na težini – bez poznavanja jezika nismo konkurentni na tržištu rada. Pitanja je više. Koji su to jezici koji nas izdvajaju na tržištu rada? Koji se jezici u svijetu najviše govore? Koji se jezici najradije uče? Koji jezici imaju najviše govornika u zemljama gdje su službeni ali isto tako i diljem svijeta gdje ih se uči kao strane jezike? Koji jezici imaju najviše govornika kojima je taj jezik materinji? Koji su najrašireniji jezici diljem svijeta?Kada govorimo o brojnosti govornika, na prvom mjestu je Azija koja broji 2.301 jezika. Slijede ju Afrika s 2.138 jezika, regija Pacifika gdje se govori 1.313 jezika, Sjeverna i Južna Amerika s 1.064 jezika dok se najmanje jezika, njih 286, govori u Europi koja predstavlja1/4 svjetske populacije.

Prema podacima Ethnologuea, on line riznici podataka o svjetskim jezicima, najviše živih jezika (živi jezik je onaj koji ima barem jednog govornika kojem je on materinji jezik) ima Papua Nova Gvineja (5.5 milijuna stanovnika), njih 839, što je gotovo tri puta više nego u Europi.

Kineski jezik, jezik koji govori 16% svjetske populacije, uvjerljivo je na prvom mjestu po broju govornika kojima je on materinji jezik – preko milijardu i 200 milijuna govori ga u jednom od njegovih (ukupno) 8 glavnih formi. Jezik je to koji pripada sino-tibetanskoj grupi jezika, drugoj jezičnoj grupi po brojnosti na svijetu, zastupljenoj u regiji Himalaja, Kini i jugoistočnoj Aziji. Od navedenih 8 jezika, najviše je govornika mandarinskog jezika koji je, inače, službeni jezik Kine, Singapura i Tajvana, jedan od 6 jezika Ujedinjenih naroda a broji skoro 900 milijuna govornika. Kineski je jezik sve popularniji i kao strani jezik u mnogim zemljama svijeta, sve više ljudi na svijetu uviđa njegov značaj smatrajući ga jezikom današnjice, ulaganjem u budućnost.

Zahvaljujući velikom broju govornika ne samo u Španjolskoj nego i u zemljama Latinske Amerike, na drugom mjestu je španjolski jezik s 437 milijuna govornika. Također, španjolski je drugi najučestaliji jezik u SAD-u; zajedno s kineskim, izborni je predmet u školama.

Engleski jezik, manje egzotičan ali jezik poslovnoga svijeta i medija, vjerojatno najpopularniji strani jeziku koji se uči gotovo u cijelome svijetu i koji je u tom smislu obilježio 20.stoljeće, je na trećem mjestu s 372 milijuna govornika. Zanimljiv je podatak da u Kini ima više govornika engleskog jezika nego što ih je u SADu.

Arapski jezik, službeni jezik u čak 26 zemalja, govori se osim na Bliskom istoku i u zemljama sjeverne Afrike, ima 295 milijuna govornika te zauzima visoko četvrto mjesto. Iako se u europskim zemljama ne uči često, zbog arapske kulture koja je kroz povijest imala snažan utjecaj na Europu, brojni arabizmi se nalaze u mnogim europskim jezicima.

Bengalski (indoarijski jezik, službeni jezik u Bangladešu, Zapadnom Bengalu i indijskim državama Tripuriju i Assamu, jezik je koji govore gotovo isključivo njegovi izvorni govornici i koji se rijetko uči kao strani jezik), portugalski (najrašireniji jezik u Brazilu i Portugalu, gdje je i službeni jezik, jezik je koji se uči kao strani jezik u mnogim europskim zemljama ali je i kao neslužbeni jezik vrlo raširen u afričkim zemljama), ruski (službeni je to jezik na teritoriju Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Kirgistanske Republike, Kazahstana i Uzbekistana ali i vrlo raširen jezik i u Ukrajini, Moldaviji, Latviji, Republici Tadžikistanu, Turkmenistanu i Estoniji) su jezici koji po broju govornika slijede gore navedena četiri prva mjesta.Kada govorimo koje svjetske jezike je najteže naučiti, ranker.com, poznata svjetska stranica koja se bavi rangiranjem raznih stvari, 2013. je objavila listu najtežih svjetskih jezika. Na vrhu najzahtjevnijih, po njima, dominiraju azijski jezici pa su se među top deset našla čak četiri s tim da je kineski na samom vrhu. Osim kineskog (konkretno, mandarinskog kineskog) izuzetno teškim se smatraju vijetnamski, hindu i japanski. Slijede ih arapski ali i slavenski jezici (ruski, poljski i hrvatski zbog konjugacija i deklinacija) te mađarski i grčki koji spadaju u manjinske jezične skupine na Starom kontinentu a po svojoj prirodi su vrlo neobični i imaju zahtjevnu gramatiku.

Većina ljudi na Zapadu koja uči kineski jezik nailazi na određene teškoće prilikom učenja. Razlog tome je što je kineski nije ni približno sličan jezicima na zapadu. Prije svega, pismo je znakovno, logografski jezik u kojem jedan znak predstavlja jedan slog (koji može a ne mora biti riječ sa zasebnim značenjem) a čijim kombiniranjem nastaju riječi (najveći broj riječi sastoji se od jednog ili dva znaka). Još jedna vrlo bitna karakteristika kineskog jezika je tonalnost. Ovisno o naglasku riječi mijenjaju značenja pa je u govornom jeziku upravo razumijevanje dodatno zahtjevno.

Slične prepreke imaju i drugi jezici iz iste skupine, skupine dalekoistočnih jezika, koji su ocijenjeni kao najteži. Razlozi su isti. Radi se, dakle, o jezicima koji za zapisivanje koriste pisma koja nisu (isključivo) latinična pa je logično doći do zaključka da uzorak koji je utjecao na formiranje navedene liste nije najreprezentativniji, logično je jer je pod utjecajem govornika sa Zapada. Ako tome dodamo i činjenicu da se među 15 najtežih jezika našao samo jedan jezik iz indoeuropske obitelji jezika, onda je pristranost ocjenjivanja očita.Ipak, uvriježeno je mišljenje da je kineski jako težak pa i dalje često na Zapadu navedeno tvrde, nelogično ali istinito, osobe koje ga nisu učile ili su ga, na žalost, učile na kriv način. Ono što rijetko čujemo je pitanje što je to u kineskom jeziku teško. Još rjeđe čujemo točan odgovor.

Kao i svaki drugi jezik, uz adekvatnu metodu učenja koja mora biti prilagođena ne samo jeziku kao takvom nego, vrlo važno, i jeziku naroda kojeg se podučava, kineski se može normalno (na)učiti. Naime, ono što je najteže polaznicima koji dolaze iz zapadnog svijeta (govorimo iz dugogodišnjeg iskustva) je disciplinirano učenje, tipično za ljude sa Istoka, s jedne strane i „Želimo rezultat odmah i sad.“, tipično za ljude sa Zapada, s druge strane. Stoga, ako prihvatimo da se kineski jezik uči na drugačiji način i ako znamo koji je to način, onda on postaje ono što u svojoj osnovi je – divan jezik koji je svakim danom učenja sve lakši, koji nam svakim našim novim korakom sve više otkriva koliko je logičan i tehnički potpuno posložen, nevjerojatno jednostavan u svojem gramatici, direktno povezan s kineskim načinom života, slojevit i zbog toga podložan izučavanju – koliko je, upravo zbog znakovnog ispisa i tonalnosti izgovora, a ako nas pitate, više od običnog jezika.Neke najrazvijenije zemlje svijeta ali i neke slabije razvijene zemlje svijeta su već uvidjele njegov značaj i idu u korak s novim trendom – trendom u kom kineski jezik kao, činjenica je, trenutno najbrže rastući jezik na svijetu, zauzima važnu poziciju u njihovom društvu, posebice obrazovanju. Iako na svjetskoj sceni ima zemalja koje još ne prate potrebe sadašnjosti, neosporni ekonomski rast i utjecaj Kine na sve zemlje svijeta, ogromna zastupljenost Kine u velikim i ozbiljnim poslovima s najvećim svjetskim kompanijama kao i brojni svjetski, megalomanski projekti iza kojih stoji upravo Kina, dodatni su čvrsti razlozi zašto vjerujemo da je, posebice u poslovnom svijetu, kineski jezik već jezik 21.stoljeća.

Ako želite, podijelite na svojim društvenim mrežama. Hvala!

Follow us
INSTAGRAM
error: Content is protected !!

Naše web-stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo, za analizu prometa, posjećenosti i korištenje društvenih mreža. Neophodni kolačići su neophodni za rad naše web-stranice i korištenje njenih značajki i/ili usluga. Ostali kolačići obuhvaćaju kolačiće za dijeljenje sadržaja na društvene mreže te za praćenje posjetitelja web-stranice u svrhu statistika i poboljšanja naših usluga. Više informacija