Kineska nova godina, najvažniji kineski blagdan

Proljetni festival, poznat i kao Kineska nova godina (春节, Chūnjié), jedna je od najstarijih tradicija na svijetu, duga gotovo 5000 godina. Svake godine datum početka varira, ali uvijek pada između 21. siječnja i 20. veljače prema lunarnom kalendaru – 21 do 51 dan nakon gregorijanskog datuma. Sama proslava traje ukupno 16 dana, a tri dana su posebno važna: doček Nove godine, prvi dan Nove godine i Festival lampiona, kada se lampioni okićeni željama puštaju u zrak.

Kineska Nova godina prije svega je obiteljski blagdan. Milijuni ljudi putuju u svoja rodna mjesta kako bi se okupili sa svojim bližnjima, što čini najveću godišnju migraciju na svijetu – čak tri milijarde putovanja. Budući da se praznik slavi i u drugim azijskim zemljama poput Vijetnama, Južne i Sjeverne Koreje, Singapura i Malezije, i tamošnji stanovnici imaju slobodne dane, uglavnom tri dana, počevši s danom dočeka.

Pripreme za doček počinju i tri tjedna ranije, kako bi dva tjedna trajanja blagdana mogla biti obilježena na tradicionalan način. Jedan od najvažnijih običaja je darivanje crvenih omotnica (红包 hóngbāo) s novcem, simbolom sreće i prosperiteta. Novac se poklanja djeci i mladima, nevjenčanim ili nezaposlenim osobama, ali i poslovnim partnerima i suradnicima.

Prijateljima se daruju pažljivo odabrani pokloni – lijepo upakiran čaj, voće (posebice mandarine ili jabuke, koje simboliziraju sigurnost i sreću), alkohol, cigarete ili praktični predmeti za dom, poput seta za čaj ili električnih aparata. Starije generacije razveselit će pokloni za zdravlje, masažu ili umjetnički predmeti poput slika, porculana i čajnika. Najmlađi najviše vole crvene omotnice, slatkiše, igračke ili odjeću – sve što im može izmamiti osmijeh.

Postoje i pokloni kojih se treba kloniti. Satovi simboliziraju prolaznost i lošu sreću, broj četiri (四 sì) podsjeća na smrt (死 sǐ), ogledala i ubrano cvijeće povezani su s grobljima, a oštri predmeti poput škara ili noževa simboliziraju prekid prijateljstva. Ne preporučuju se ni crno-bijeli predmeti, novčanici, kišobrani, cipele, kravate ili preintimni pokloni.

Za razliku od zapadne prakse darivanja ispod drvca, Kinezi koriste pravo stablo mandarine, zajedno s krizantemama i cvijetom sreće, koje se postavljaju po kući i pred ulazna vrata. Nakon proslave, mandarine se čuvaju tijekom zime prema tradicionalnim receptima, kako bi pružile zaštitu od bolesti. Domove dodatno ukrašavaju lampioni, novogodišnji crteži i papirnati ukrasi, među kojima je najpoznatiji znak 福 (fù) – simbol sreće i blagoslova. Često se stavlja naopako jer se izgovor „福倒了” (fù dǎo le – „vaša sreća je pala“) slično zvuči kao „福到了” (fù dào le – „sreća je stigla”).

Blagdanski stol obiluje simboličnim jelima, među kojima su nezaobilazni jiaozi (饺子, jiǎozi), tradicionalni kineski ravioli. Stariji članovi obitelji daruju novac u crvenim omotnicama, a u modernom dobu običaj se prenio i u digitalni oblik – putem aplikacije WeChat mlade generacije razmjenjuju novac kao blagdanski dar. Crvena boja dominira cijelim razdobljem proslave jer simbolizira sreću, bogatstvo i prosperitet. Ulice, trgovi, poslovni prostori i domovi ukrašeni su crvenim lampionima, a ulazi u kuće posebno su obilježeni natpisima koji štite od nesreće i donose sreću.

Proslava Kineske Nove godine temelji se na legendi o čudovištu Nianu, biću nalik lavu i zmaju, koje je napadalo ljude, posebno djecu. Ljudi su otkrili da se boji buke i crvene boje, pa su ga tjerali vatrometima i crvenim ukrasima. Ime Nian ujedno znači i „godina” (年, nián). Od tada pa do danas, Kinezi njeguju tradiciju, izbjegavaju čišćenje kuće i pranje kose prvog dana kako ne bi „počistili“ sreću, okupljaju se s obitelji, obilno blaguje i provode običaje koji prizivaju sreću i prosperitet.

Svaka kineska nova godina nosi ime jedne životinje iz kineskog horoskopa i povezanih osobina. Legenda kaže da je Buddha pozvao sve životinje na proslavu Nove godine, no odazvalo se samo dvanaest. Po njihovom dolasku odredio je redoslijed godina: Štakor, Bik, Tigar, Zec, Zmaj, Zmija, Konj, Koza, Majmun, Pijetao, Pas i Svinja – ciklus koji se neprekidno ponavlja. Uz životinjski znak, svaka godina povezuje se i s jednim od pet elemenata – metalom, drvom, vodom, vatrom ili zemljom – te tzv. pratiteljem, ovisno o satu rođenja.

Kineska astrologija temelji se na 12 znakova koji predstavljaju različite tipove ličnosti. Ciklus traje 60 godina i tradicionalno počinje s Štakorom, a završava sa Svinjom. Sustav kombinira 12 zemaljskih grana – horoskopske znakove – i 10 nebeskih stabala kroz pet elemenata, prikazanih u yin i yang formi. Kineski astrolozi povezuju pet osnovnih planeta s elementima: Venera je metal, Jupiter drvo, Merkur voda, Mars vatra, a Saturn zemlja. Element godine određuje se prema završnoj znamenki broja: 0 – Yang metal, 1 – Yin metal; 2 i 3 – Yang i Yin voda; 4 i 5 – Yang i Yin drvo; 6 i 7 – Yang i Yin vatra; 8 i 9 – Yang i Yin zemlja. Prema tome, 2023. bila je godina Yin vode.

Znakovi se dodatno dijele na znakove romantike i znakove snage. Znakovi romantike su Zec, Konj, Koza, Pijetao, Pas i Svinja, dok znakovi snage obuhvaćaju Štakora, Bivola, Tigra, Zmaja, Zmiju i Majmuna.

Svaka osoba, prema kineskoj tradiciji, dobiva poseban dar ili talent rođenjem u određenoj godini.

Tako je štakor 鼠 (shǔ) (1924., 1936., 1948., 1960., 1972., 1984., 1996., 2008.) poznat po pronicljivosti i intuiciji;
Bivol 牛 (niú) (1925., 1937., 1949., 1961., 1973., 1985., 1997., 2009.) po ljubaznosti i podršci okoline;
Tigar 虎 (hǔ) (1926., 1938., 1950., 1962., 1974., 1986., 1998., 2010.) po odličnom planiranju i organizaciji;
Zec 兔子 (tùzi) (1927., 1939., 1951., 1963., 1975., 1987., 1999., 2011.) po razvitku i pobjedničkom duhu;
Zmaj 龙 (lóng) (1928., 1940., 1952., 1964., 1976., 1988., 2000., 2012.) po odgovornosti i autoritetu;
Zmija 蛇 (shé) (1929., 1941., 1953., 1965., 1977., 1989., 2001., 2013.) po efikasnosti i šarmu;
Konj 马 (mǎ) (1918., 1930., 1942., 1954., 1966., 1978., 1990., 2002., 2014.) je neumoran i odlučan;
Koza 羊 (yáng) (1919., 1931., 1943., 1955., 1967., 1979., 1991., 2003., 2015.) po komunikativnosti i elokvenciji;
Majmun 猴子 (hóuzi) (1920., 1932., 1944., 1956., 1968., 1980., 1992., 2004., 2016.) po perfekcionizmu i spremnosti za usavršavanje;
Pijetao 鸡 (jī) (1921., 1933., 1945., 1957., 1969., 1981., 1993., 2005., 2017.) po kreativnosti i izraženom temperamentu;
Pas 狗 (gǒu) (1922., 1934., 1946., 1958., 1970., 1982., 1994., 2006., 2018.) po diplomaciji i prilagodljivosti a
Svinja 猪 (zhū) (1923., 1935., 1947., 1959., 1971., 1983., 1995., 2007., 2019.) po strasti, brzini i efikasnosti, posebno u poslu.

Kineska astrologija, znanost stara tisućama godina, naglašava da sudbinu ne određuje samo horoskopski znak ili godina rođenja, već i položaj Sunca, Mjeseca i vrijeme rođenja.

Svima koji slave, a riječ je o više od dvije milijarde ljudi, želimo obilje radosti i uspjeha!

新春快乐 ! (Xīnchūn kuàilè) – Sretan Proljetni festival!
新年好 ! (Xīnnián hǎo) – Sretna Nova godina!
恭喜发财 ! (Gōngxǐ fācái) – Neka vam bude sretno i prosperitetno!

Povezane objave

Žad, najdragocijeniji kineski kamen

U kineskoj kulturi malo koji materijal ima toliko duboko značenje kao žad (玉, yù). Dok je na Zapadu zlato smatrano vrhuncem bogatstva i moći, u Kini je žad stoljećima smatran „kamenom neba“ i simbolom savršenstva. Njegova važnost nadilazila je obični ukras – žad je odražavao moralne vrline, duhovnu povezanost i društveni status. Upotreba žada u Kini datira više od 7.000 godina. U početku se koristio za izradu oruđa i oružja, a ubrzo i za ritualne predmete povezane s religijom i duhovnošću. Tijekom dinastija Shang i Zhou, žad postaje sveta tvar – prisutan u obredima i simbolima carske vlasti. Carski pečati često su izrađivani od žada jer se vjerovalo da osiguravaju vezu između vladara i neba.