Shaanxi, jedna od kolijevski kineske civilizacije

Shaanxi (陕西, Shǎnxī) je jedna od 23 kineske pokrajine, smještena na sjeverozapadu središnjeg dijela Kine. Smatra se jednom od kolijevki kineske civilizacije jer je na njezinu području čak 13 dinastija imalo prijestolnicu tijekom više od 1100 godina, od dinastije Zhou do dinastije Tang.

Pokrajina se prostire na 205.800 km² i ima oko 38 milijuna stanovnika (popis iz 2010.). Zbog velikog raspona od sjevera prema jugu, klima se znatno razlikuje: na sjeveru su zime suhe i hladne, a ljeta vruća, dok jug ima blažu, gotovo suptropsku klimu s toplim i vlažnim ljetima.

Glavni grad Shaanxija je Xi’an (西安, Xī’ān), što znači „Zapadni mir“. Grad ima oko 12 milijuna stanovnika i jedan je od najstarijih kineskih gradova, star više od 3100 godina. Bio je prijestolnica mnogih velikih dinastija, poput Zhou, Qin, Sui i Tang, zbog čega se ubraja među četiri povijesna glavna grada Kine. Danas je Xi’an jedan od najpopularnijih i najbrže rastućih gradova zapadne Kine.

Xi’an je bio početna točka Puta svile, koji je povezivao Kinu s Europom, Afrikom i Bliskim istokom. Zbog toga su se u gradu nastanili brojni arapski trgovci i studenti, što je dovelo do nastanka poznate Muslimanske četvrti (Huimin Street), u kojoj danas živi oko 20.000 muslimana. Ta četvrt, smještena u samom središtu grada, danas je vrlo popularna turistička atrakcija.

Među najvažnijim znamenitostima Xi’ana nalaze se gradske zidine, jedne od najbolje očuvanih u Kini, koje su pod zaštitom UNESCO-a. Tu je i Povijesni muzej Shaanxija, izgrađen u stilu dinastije Tang, s oko 370.000 vrijednih izložaka. Značajne građevine su i Bell Tower (Zvonik) te Drum Tower (Toranj bubnjeva), simboli drevnog i modernog grada, nekada korišteni za mjerenje vremena i upozorenja.

Jedna od najvažnijih povijesnih ličnosti poveznih sa Shaanxijem je Qin Shi Huang (秦始皇), prvi kineski car i ujedinitelj Kine. Vladao je od 221. do 210. pr. Kr. i ujedinio dotadašnje zaraćene države u snažno carstvo. Ukida feudalizam, uvodi stroge zakone temeljene na legalizmu te standardizira upravu, gospodarstvo i infrastrukturu. Izgradio je brojne palače, razvio mrežu cesta dugu oko 7500 km i dao sagraditi važne hidrotehničke projekte poput Čarobnog kanala, koji se koristi i danas.

Iako velik reformator i graditelj, Qin Shi Huang bio je i vrlo okrutan vladar. Progonio je protivnike, spaljivao knjige drugih filozofskih škola i pogubio stotine konfucijanskih učenjaka. Kako bi zaštitio carstvo i spriječio bijeg stanovništva, započeo je izgradnju Kineskog zida, koji je u to vrijeme već bio dug oko 5000 km.

Za života je započeo i gradnju vlastitog mauzoleja, na kojem je radilo oko 700.000 ljudi. Grobnica se nalazi u blizini današnjeg Xi’ana i još uvijek nije otvorena. U skladu s drevnim vjerovanjima o zagrobnom životu, car je uz sebe želio imati zaštitu i nakon smrti. Zato je sagrađena slavna Vojska od terakote – tisuće glinenih vojnika u prirodnoj veličini, koji simbolično čuvaju njegov vječni mir u Shaanxi provinciji, jednoj o kolijevki kineske civilizacije.

Povezane objave

Žad, najdragocijeniji kineski kamen

U kineskoj kulturi malo koji materijal ima toliko duboko značenje kao žad (玉, yù). Dok je na Zapadu zlato smatrano vrhuncem bogatstva i moći, u Kini je žad stoljećima smatran „kamenom neba“ i simbolom savršenstva. Njegova važnost nadilazila je obični ukras – žad je odražavao moralne vrline, duhovnu povezanost i društveni status. Upotreba žada u Kini datira više od 7.000 godina. U početku se koristio za izradu oruđa i oružja, a ubrzo i za ritualne predmete povezane s religijom i duhovnošću. Tijekom dinastija Shang i Zhou, žad postaje sveta tvar – prisutan u obredima i simbolima carske vlasti. Carski pečati često su izrađivani od žada jer se vjerovalo da osiguravaju vezu između vladara i neba.