099 58 567 35 info@haohan.hr

Svila (丝绸, sīchóu), poznata kao kraljica vlakana, opravdano nosi ovaj epitet. Zbog prekrasnog izgleda a termofiziološke udobnosti (ljeti hladi a zimi grije) iznimno je poželjna i praktična. Bluze, ženske haljine i košulje, marame i šalovi, kravate, fino rublje, posteljina i prekrivači samo su neki od predmeta u kojima svila ima praktičnu primjenu.

Jedino je filamentno vlakno, vlakno duljine više stotina metara. Ovo tanko, prirodno proteinsko vlakno od nastanka je poznato kao fini materijal koji je u modi oduvijek bio simbol luksuza i elegancije a u svakodnevnom životu simbol udobnosti i zdravlja. Prije svega, radi se o organiskom materijalu koji nije tretiran kemikalijma. Dodatno, svila ima antialergijska svojstva pa je neusporedivo otpornija na grinje i druge alergene. Činjenica da je dugotrajnost svilenih materijala u odnosu na ostale materijele dulja svakako predstavlja dodatni ali ne i zadnji benefit. Naime, svila održava ph vrijednost naše kože jer, za razliku od pamuka, ne upija vlagu nego čuva hidratanstnost kože. Ne manje važno, zahvaljujući svojoj glatkoći, sprječava trenje i doprinosi očuvanju i kvalitete kose.

U Kini, domovini svile, dudovi svilci, vrsta gusjenica nekih leptira koji se uzgajaju samo radi dobivanja svile, proizvode najkvalitetniju svilu već punih 5000 godina! Umijeće proizvodnje svile stoljećima se čuvalo u strogoj tajnosti. Točnije, više od 2000 godina, Kina je držala monopol nad proizvodnjom svile. Samo su carevi, kraljevi i plemstvo iz drugih dijelova svijeta imali priliku koristiti ovaj skupocjeni materijal zahvaljujući Putu svile, kopnenoj prometnici kojom je svila stizala u Europu. No, unatoč jakim mjerama i oštrim kaznama, dudov svilac je promkrijumčaren. Prema povijesnim izvorima, oko 300 god pr. Kr. dudov svilac dospio je u Japan, sto godine kasnije dospio je u Koreju te iz Koreje u Indiju i Perziju. U Europu su ga, smatra se, pokrijumčarili 552.godine dva redovnika i to uz podršku Justinijana I, bizantskog cara, što je osiguralo Bizantu samostalnu proizvodnju svile, ali i monopol svile u Europi. Danas Kina nije samo domovina svile; ona je i najveći proizvođač, ali i najveći izoznik svile na svijetu – pokriva 80% svjetske proizodnje. Slijede ju Indija, Japan i Južna Koreja.

Zanimljivo je da se vještina uzgoja dudova svilca kao i vještina odvajanja niti s čahure kroz više tisućljeta nije promijenila; na skoro identičan način svila se dobiva i dan danas. Postupak se sastoji od sljedećih koraka. Prvo, ženke dudovog svilca (vrsta noćnog leptira) snesu 400-600 sitnih svijetlih jajašaca koja par dana borave u inkubatorima. Nakon toga izlegu se gusjenice dugačke oko 2 mm koje u periodu od 30 do 35 dana pojedu ogromne količine svježeg dudovog lišća i dostignu veličinu od 80 do 90 mm. Kad ostvare potpuni rast, iz dva otvora koja im se nalaze na glavama, izlučuju fibroinsku odnosno dvostruku nit koja je obavijena bjelančevinom koja se zove sericin. On čini 25% svilene mase i u sljedećem koraku ima ulogu ljepila – sljeljuje ove dvije niti u jednu čvrstu nit. Gusjenice se obavijaju tom niti krećući glavu u obliku pravilne osmice. Tako stvaraju čahuru. Kad nit na zraku očvrse, nastaje kompaktna čahura unutar koje se u roku od 14 dana gusjenica preobrazi u leptira. U prirodi, leptir izlazi iz čahure i reprodukcija kreće iz početka; kod uzgoja svile, leptiri se usmrćuju vrućom parom ili izlaganjem čahura jakom Suncu kako pri izlasku ne bi uništili svilenu nit, nit koja je duga više stotina metara i koju u ovakvom načinu proizvodnje nije potrebno presti. (Za 100 grama na ovaj način dobivene svile potrebno je ubiti otprilike 1500 dudovih svilaca. Ako uzmemo u obzir da se godišnje prosječno proizvede preko 100 000 tona svile, koliko dudovih svilaca se ubije? Je li to nužno potrebno, neizbježno? Naime, svila koja nastaje na način da se ne prekida prirodni tijek nastanka gusjenice iz jajašca dudovog svilca te leptira iz gusjenice omotane čahurom, svila je nastala bez nasilja (naziva se Ahimsa Peace Silk (ahmisa na sanskritu znači nenasilje)) a razlikuje se od svile koja se proizvodi na način da se ubija leptir prije nego napusti čahuru po tome što se takva svila treba presti, kao i ostala vlakna, primjerice pamuk.) Čahure se omekšavaju u toploj vodi s ciljem da se prvo odvoji vanjski sloj koji je manje kvalitetan (u njemu je svilena nit zamršena) kako bi se došlo do početka niti. Nakon toga, počinje proces udruživanja niti 5 do 10 čahura čime se može dobiti nit svile duga i do 1000 m!

Kvaliteta svilene niti ovisit će o postotku sericina pa, za glatkoću i finoću svilenih niti, procesom degumiraja isti će biti otklonjen u potpunosti ili djelomično. Kako je sericin topiv, degumiranjem, procesom koji podrazumijeva obradu sirove svile u sapunskoj otopini blago povišene temperature, sericin se uklanja u željenoj mjeri. U skladu s stupnjem degumiranja, razlikuje se nekoliko vrsta svila. Kvite je naziv za svilu iz koje je spomenutim postupkom uklonjen sav sericin, suple je naziv za svilu koja sadrži 12% odnosno skoro polovicu ukupne količine sericine dok je ekri naziv svile iz koje je uklonjen samo mali dio sericina.

Osim dudova svilca, poznato je još oko osamdeset vrsta leptira čije gusjenice stvaraju čahure od svilene niti. Žive slobodno u šumskim područjima Kine, Indije, Japana i dijelova Afrike. Čahure su im puno veće, odvajanje niti je lakše, ali svila nije kvalitetna kao svila koju proizvodi dudov svilac i posljedično je puno jeftinija. Poznata je pod nazivom divlja svila.

Na našem turističko-edukativnom putovanju 2017. posjetili smo Suzhou, grad na jugu Kine koji je stoljećima bio ali je i ostao važno sjedište proizvodnje svile. Imali smo priliku posjetiti jednu od tvornica, vidjeti proces proizvodnje svile u živo. Kad jednom opet odemo, ostaje samo pitanje koju svilu kupiti.

Ako želite, podijelite na svojim društvenim mrežama. Hvala!

Follow us
INSTAGRAM
error: Content is protected !!

Naše web-stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo, za analizu prometa, posjećenosti i korištenje društvenih mreža. Neophodni kolačići su neophodni za rad naše web-stranice i korištenje njenih značajki i/ili usluga. Ostali kolačići obuhvaćaju kolačiće za dijeljenje sadržaja na društvene mreže te za praćenje posjetitelja web-stranice u svrhu statistika i poboljšanja naših usluga. Više informacija