Iste boje u različitim kulturama tumače se na različite načine. Tako se u zapadnim kulturama žuta boja najčešće povezuje s optimizmom, srećom, toplinom, radošću, intelektom, energijom i Suncem. U nekim kontekstima može označavati i oprez ili kukavičluk, dok se u drugima veže uz zavist, ljubomoru, izdaju ili slabost. U Kini, međutim, žuta boja prije svega simbolizira – carstvo.
Uz crvenu, boju koja snažno asocira na Kinu, ne samo kao obilježje suvremenog političkog uređenja nego i kao jednu od temeljnih boja kineskog identiteta, žuta zauzima iznimno važno mjesto, osobito kada je riječ o aristokratskoj i carskoj prošlosti zemlje. Upravo njome ukrašavani su kineski hramovi i carske palače, a ponajprije monumentalni krovovi koji su postali jedan od prepoznatljivih vizualnih simbola Kine.
Kao boja plemenitosti, bogatstva i visokog društvenog položaja, žuta je bila povezana s draguljima i luksuzom te se često koristila kao boja carske odjeće. Budući da je simbolizirala dominaciju i moć, njezino nošenje bilo je strogo zabranjeno svima osim članovima carske obitelji. Jedina iznimka bili su budistički redovnici, među kojima je žuta bila i ostala simbol duhovnog autoriteta. U budizmu se smatra iznimno cijenjenom bojom jer, prema učenju, predstavlja oslobađanje od svjetovnih briga i patnje. Zbog toga se ne samo nosi u svakodnevnom životu i koristi u hramovima, već ima i značenje boje žalosti.
Uz crnu (voda, sjever, zima, hladnoća, mirovanje), crvenu (vatra, jug, ljeto, toplina, cvjetanje), qing – spoj zelene i plave (drvo, istok, proljeće, vjetrovito vrijeme, klijanje) – te bijelu boju (metal, zapad, jesen, suhoća, uvenuće), žuta boja (zemlja, središte, prijelaz između godišnjih doba, vlažnost, sazrijevanje) čini jednu od pet temeljnih boja tradicionalne kineske umjetnosti. Te su boje izravno povezane s pet elemenata kineske kozmologije – vodom, vatrom, drvom, metalom i zemljom – ali i s drugim tradicionalnim vjerovanjima i sustavima mišljenja poput Feng Shuija, Knjige promjena te koncepta Yina i Yanga.
Zlatna nijansa žute boje, koju Kinezi smatraju najprestižnijom i najljepšom, dodatno je uzdignula njezino simboličko značenje. Upravo se ona, generirajući ravnotežu Yina i Yanga, promatra kao boja središta svemira. Nije slučajno da kineska civilizacija poznaje Žutu rijeku – kolijevku kineske kulture – kao ni Žutoga cara, jednog od pet legendarnih vladara drevne Kine, te Žutog zmaja, njegovu zoomorfnu inkarnaciju za kojega legende kažu da je imao žutu krv.
Žuta, carska boja, ujedno se smatra i simbolom zemlje. Pretpostavlja se da njezino značenje seže još u vrijeme prvih poljoprivrednih zajednica koje su, u potpunosti ovisne o zemlji, žutu boju – boju zrelog žita i plodova – povezivale s radošću, nadom, napretkom i bogatstvom.
