Peking (北京 Běijīng), smješten na sjeveroistoku Kine, zauzima površinu od oko 16.800 km² i s oko 23 milijuna stanovnika drugi je kineski grad po veličini. Jedan je od četiri kineska grada pod direktnom kontrolom vlade (uz Shanghai, Chongqing i Tianjin) i podijeljen je na 17 četvrti. Prije 30ak godina Peking
U Kini danas brak više nije samo osobna odluka – on odražava duboke društvene, kulturne i ekonomske procese. Broj sklopljenih brakova već godinama pada, a neravnoteža između broja muškaraca i žena stvara dodatne izazove. Prema službenim podacima, u 2024. godini zabilježeno je samo 6,1 milijun brakova, što predstavlja pad od
Mogli bismo reći da je čaj sastavni dio života svakog Kineza. Ceremonija pripreme i ispijanja čaja dio je njihove tradicije – bavi se svakim detaljem, počevši od izbora čaja, preko temperature vode u kojoj se sprema pa do toga koliko treba odstajati prije neČaj se u Kini ne počinje piti
Chongqing (重庆, Chóngqìng) je jedan od četiri kineska grada – uz Peking, Shanghai i Tianjin – koji imaju status pokrajine i nalaze se pod izravnom upravom središnje vlade. Sa svojih 82.401 km² ne samo da je najveći među njima, nego je i po površini najveći grad na svijetu. Za usporedbu,
Crvena boja, najznačajnija boja Kine, od davnina se smatra simbolom blagostanja, sreće i zdravlja. U staroj Kini bila je boja života i radosti, a to značenje očuvala je sve do danas. Povezuje se sa sretnim događajima i uspjehom, te je postala boja blagdana, prosperiteta i slavlja. Kao i u mnogim
Kineski horoskop je višestoljetni sustav koji povezuje godine s 12 životinja i pet elemenata. Svaka godina nosi svoje karakteristike i utječe na globalnu energiju, društvene trendove i životne prilike. 2026. godina je godina Vatrenog Konja, koja službeno počinje 17. veljače 2026., na dan Kineske nove godine (春节, Chūnjié) i završava
Nakon što smo u prethodnom postu govorili o kineskim drevnim izumima, u ovom ćemo se osvrnuti na biser među biserima – porculan (瓷 cí), izum koji je ostavio dubok i trajan trag u gotovo svim dijelovima svijeta. Kao trajna inspiracija pjesnicima, koji su ga opisivali kao „zelene boje tisuća planinskih vrhova“, porculan je od samih početaka bio predmet divljenja. Zračeći elegancijom i profinjenošću, nije ostavljao ravnodušnima ni suvremenike ni naraštaje
Kineska civilizacija jedna je od najstarijih na svijetu, ali ujedno i jedina koja traje u gotovo neprekinutom kontinuitetu do danas. Upravo je taj dugotrajni kontinuitet rezultirao brojnim otkrićima i izumima, kako u drevnoj, tako i u suvremenoj kineskoj povijesti. U ovom ćemo se postu usredotočiti na kineske drevne izume – najvažnije među važnima – poredane kronološkim redom. Kompas, instrument kojim se određuju strane svijeta, jedan je od najznačajnijih kineskih drevnih
Iste boje u različitim kulturama tumače se na različite načine. Tako se u zapadnim kulturama žuta boja najčešće povezuje s optimizmom, srećom, toplinom, radošću, intelektom, energijom i Suncem. U nekim kontekstima može označavati i oprez ili kukavičluk, dok se u drugima veže uz zavist, ljubomoru, izdaju ili slabost. U Kini, međutim, žuta boja prije svega simbolizira – carstvo. Uz crvenu, boju koja snažno asocira na Kinu, ne samo kao obilježje
U prethodnom postu pisali smo o nastanku, svrsi i povijesti Velikog kineskog zida, kao i o najnovijim otkrićima koja govore da njegova duljina iznosi nevjerojatnih 21.196,18 kilometara. Ta se brojka, naravno, ne odnosi samo na dijelove koji su danas vidljivi i očuvani, već obuhvaća sve segmente koji su ikada bili izgrađeni. Valja pritom napomenuti da ni ta duljina nije konačna – vrlo je vjerojatno da još uvijek postoje dijelovi koji
Veliki kineski zid (中国长城 Zhōngguó Chángchéng) predstavlja sustav obrambenih zidina – međusobno povezanih, ali i nepovezanih – koje se razlikuju po duljini, starosti i načinu gradnje, a protežu se sjevernom Kinom. Svojim obujmom i masom čini najveću i najdužu građevinu ikada podignutu ljudskom rukom. Zanimljivo je da naziv Veliki kineski zid nije kineskog podrijetla. Riječ je o nazivu koji su skovali europski putnici, a koji se tijekom XIX. stoljeća ustalio
Huangshan (黄山, Huángshān Žuta planina(e)), planinski lanac u južnoj pokrajini Anhui (安徽, Ānhuī) u istočnoj Kini, poznat je ne samo u Kini nego i diljem svijeta po svom prekrasnom krajoliku. Nastao nakon kompleksnih geoloških promjena, krase ga, prije svega, granitne stijene i vrhovi različitih i (najčešće) grotesknih oblika (77 je više od 1000 metara), topli izvori, jezera, vodopadi, špilje. Dakako, poznati Huangshan borovi čine ovaj krajolik i specifičnim i inspirativnim
