Peking (北京 Běijīng), smješten na sjeveroistoku Kine, zauzima površinu od oko 16.800 km² i s oko 23 milijuna stanovnika drugi je kineski grad po veličini. Jedan je od četiri kineska grada pod direktnom kontrolom vlade (uz Shanghai, Chongqing i Tianjin) i podijeljen je na 17 četvrti. Prije 30ak godina Peking
U Kini danas brak više nije samo osobna odluka – on odražava duboke društvene, kulturne i ekonomske procese. Broj sklopljenih brakova već godinama pada, a neravnoteža između broja muškaraca i žena stvara dodatne izazove. Prema službenim podacima, u 2024. godini zabilježeno je samo 6,1 milijun brakova, što predstavlja pad od
Mogli bismo reći da je čaj sastavni dio života svakog Kineza. Ceremonija pripreme i ispijanja čaja dio je njihove tradicije – bavi se svakim detaljem, počevši od izbora čaja, preko temperature vode u kojoj se sprema pa do toga koliko treba odstajati prije neČaj se u Kini ne počinje piti
Chongqing (重庆, Chóngqìng) je jedan od četiri kineska grada – uz Peking, Shanghai i Tianjin – koji imaju status pokrajine i nalaze se pod izravnom upravom središnje vlade. Sa svojih 82.401 km² ne samo da je najveći među njima, nego je i po površini najveći grad na svijetu. Za usporedbu,
Crvena boja, najznačajnija boja Kine, od davnina se smatra simbolom blagostanja, sreće i zdravlja. U staroj Kini bila je boja života i radosti, a to značenje očuvala je sve do danas. Povezuje se sa sretnim događajima i uspjehom, te je postala boja blagdana, prosperiteta i slavlja. Kao i u mnogim
Feng shui (风水, fēngshuǐ) je drevna kineska filozofija i praksa uređenja prostora koja ima za cilj stvoriti ravnotežu između čovjeka i okoline. Iako se često povezuje s dekoracijom interijera, feng shui je puno više od estetike — on predstavlja način razmišljanja o protoku energije i utjecaju prostora na naš svakodnevni
Postoji mnogo vrsta kineskih raviola, često nazivanih i kineskim knedlama, valjušcima ili okruglicama, ovisno o dijalektu ili romanizaciji. Ipak, dvije glavne kategorije izdvajaju se po obliku: ravioli u obliku polumjeseca i okrugli ravioli. Unutar ovih grupa postoji bezbroj varijacija koje ovise o vrsti tijesta, nadjeva i načinu pripreme. U ovom tekstu fokusiramo se na 饺子 (jiǎozi) – najčešću vrstu kineskih raviola, tradicionalnu hranu s poviješću dugom gotovo 2000 godina. Kao
Crvena boja, najznačajnija boja Kine, od davnina se smatra simbolom blagostanja, sreće i zdravlja. U staroj Kini bila je boja života i radosti, a to značenje očuvala je sve do danas. Povezuje se sa sretnim događajima i uspjehom, te je postala boja blagdana, prosperiteta i slavlja. Kao i u mnogim drugim kulturama, i u Kini crvena simbolizira jedan od najjačih ljudskih osjećaja – ljubav. Osim toga, povezuje se s emocijama
Ako je vjerovati zapisima pjesnika dinastije Tang (618.–907.), piće koje su slavili u svojim stihovima moglo je biti upravo baijiu (白酒 báijiǔ). Na temelju toga pretpostavlja se da su prvi oblici tzv. proto-baijiua nastali upravo u tom razdoblju. Pravu popularizaciju ovo piće doživljava tijekom dinastije Song (960.–1279.), kada se u većim gradovima otvaraju prve gostionice i barovi (酒馆 jiǔguǎn). Za vrijeme dinastije Yuan (1271.–1368.) usavršeno je destiliranje alkohola višeg postotka
Svila (丝绸, sīchóu), često nazivana kraljicom vlakana, s razlogom nosi ovaj epitet. Zahvaljujući svojem izuzetnom izgledu i termofiziološkoj udobnosti – ljeti hladi, a zimi grije – svila je istodobno raskošna i iznimno praktična. Bluzе, haljine, košulje, marame, šalovi, kravate, fino rublje, posteljina i prekrivači samo su neki od predmeta u kojima se njezina primjena pokazala neprocjenjivom. Svila je jedino filamentno prirodno vlakno, čija duljina može iznositi i nekoliko stotina metara.
Nakon što smo u prethodnom postu govorili o kineskim drevnim izumima, u ovom ćemo se osvrnuti na biser među biserima – porculan (瓷 cí), izum koji je ostavio dubok i trajan trag u gotovo svim dijelovima svijeta. Kao trajna inspiracija pjesnicima, koji su ga opisivali kao „zelene boje tisuća planinskih vrhova“, porculan je od samih početaka bio predmet divljenja. Zračeći elegancijom i profinjenošću, nije ostavljao ravnodušnima ni suvremenike ni naraštaje
Kineska civilizacija jedna je od najstarijih na svijetu, ali ujedno i jedina koja traje u gotovo neprekinutom kontinuitetu do danas. Upravo je taj dugotrajni kontinuitet rezultirao brojnim otkrićima i izumima, kako u drevnoj, tako i u suvremenoj kineskoj povijesti. U ovom ćemo se postu usredotočiti na kineske drevne izume – najvažnije među važnima – poredane kronološkim redom. Kompas, instrument kojim se određuju strane svijeta, jedan je od najznačajnijih kineskih drevnih
